DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 17 <-- 17 --> PDF |
II. obrast sastojina u 1934 godini poslije sječe bio je: sa obrastom i 0,20,30,40,50,60,7 . . . . . . 740.10 ha 843,64 „ 546,49 „ 174.88 „ 316.01 „ 49.97 „ Svega . 2671.09 ha sa srednjim obrastom 0.32 Prema ovim podacima sveden je obrast sastojina sječom okruglo na polovinu prema ranijem stanju. Danas je stanje ovih šuma, gdje nije bilo ekploatacije, dobro. Gdje je bila eksploatacija sastojine su suviše otvorene pa se je korov raširio u velikoj mjeri. Kako je samo tu i tamo ostao po koji jači struk, izložen je on štetnim utjecajima sa svih strana. Slabiji debljinski razredi, koji su zaostali pokazuju također slabu sliku — s jedne strane ima mnogo zastarčenog podmlatka, koji se teško oporavlja, a s druge strane je mnogo podmlatka stradalo prilikom obaranja, prerade i izvoza materijala. Zbog prejakog i naglog zahvata n ja u sastojine, koje su često imale strukturu jednoobraznih sastojina, došlo je do osjetljivih šteta od vjetra. Neracionalna eksploatacija stvorila je i vanredno povoljne uslove za razmnožavanje insekata. Iz tih je razloga, godine 1934 iskorišćeno oko 10.000 m3, pa se može s pravom očekivati da će i dalje dolaziti neprestano do novih oštećivanja sa strane neorganskih i organskih činilaca. I požar i su ovdje česti. Godine 1925 bjesnio je požar ogromnih dimenzija pa je samo zbog njega stradalo odnosno iskorišćeno oko 30.000 m3 prvoklasnog četinarskog drveta. Zbog prejakog zahvatanja u sastojinu došlo je do slabljenja zemljišta, pa se ne može ni misliti da bi moglo brzo doći do pomlađivanja prirodnim putem. Razne vrste korova, naročito E p i 1 ob i u m i R u b u s vrlo su se raširile po humoznom zemljištu stvarajući jake zapreke za pomlađivanje sastojine. Prirodno pomlađivanje moglo bi se očekivati istom poslije nekoliko decenija. Zbog toga treba pomoći da se osigura proizvodnja. To se da postići s jedne strane pripravljanjem zemljišta da primi sjeme i da mu da mogućnosti za razvijanje — prekopavanjem gornjeg sloja popunjavanjem sadnicama i sjemenom. Ranije podignute kulture sa 2—4-godišnjim sadnicama bora, smrče i molike pokazuju, da se sadnjom može odgojiti dobre sastojine. Kako su povadena samo četinarska drveta, došlo je na mnogo mjesta do razmnožavanja manje vrijednih vrsta u većoj mjeri nego što je ranije bilo. Lišćari su otporniji pa je i stanje njihovo ovdje bolje, ako se nemaju u vidu štete od paše. No svakako se osjeća potreba da se u sastojinu lišćara unesu i četinari. Da bi se ubrzalo pošumljavanje čistina i uopće pomlađivanje sastojina u manastirskim šumama, predlažu se sa strane stručnih krugova izvjesne mjere. Prirodno pomlađivanje treba pomoći na površini od oko 1280 ha 233 |