DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 148 <-- 148 --> PDF |
ING. SREĆKO MAĐAREVlć i SVJETSKA KRIZA, KAKO JE NASTALA I KAKO SE RAZVIJA, ZAGREB 1936. Izašla je evo jedna knjiga, kojoj ne može da se porekne aktuelnost i u današnjici, a i u bližoj budućnosti. Autor, naš stručni drug, dao si je truda da što /bolje prouči uzroke današnjoj ekonomskoj krizi, da te uzroke što jasnije analizira i čitalačkoj publici predoči (i to ne samo sa gledišta čisto ekonomskog, već i sa gledišta fizikalnog i čisto psihičkog), te da na kraju, naročito s obzirom na naše specijalne prilike i potrebe, izvede i praktičke zaključke za izlaz iz krize. Iz cijele studije izbija oštrina pogleda, s kojom autor motri i neke probleme zakučaste naravi, a i iznenađuje lakoća sti)a, s kojom autor te probleme tretira; Ne mogu doduše da se složim sa nekim detaljnim mislima i gestima autorovim, ali to ne igra ulogu s obzirom na vrijednost knjige kao cjeline. Vrijedna je ona ne samo za ekonomske stručnjake, kamo u prvom redu spadaju i šumari, već i za širu publiku, jer otvara vidike u najaktuelnija pitanja sadašnjice. Za šumara je posebno od interesa poglavlje »Kriza šumarstva s osobitim obzirom na elemente moderne ekonomije«, ali i sva ostala materija knjige takove je naravi, da se knjiga čita sa najvećim interesom. Ukusno broširana, sadrži knjiga oko 150 stranica običnog formata. Naručuje se kod autora (Zagreb, Palmotićeva ulica 68). Cijena joj je 45 Dinara. L. i LIČNE VIJESTI PROF. DR. ĐURO NENADIĆ 60-GODIŠNJAK. Nestor poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu, univ. profesor g. Dr. Đuro Ne´nadić navršio je u aprilu o. g. u dobrom zdravlju 60. godinu svoga života. Već preko 25 godina profesor šumsko-uređajne struke, koje na bivšoj šumarskoj akademiji (prislonjenoj uz filozofski fakultet) koje pak na poljoprivredno-šumarskom fakultetu, on je uzgojio već cijele generacije naših šumarskih stručnjaka. On i njegov nešto mlađi drug, g. prof. Dr. A. Petračić stekli su si neprolaznu zaslugu time, što se zapravo — ne samo formalno, već i stvarno — samo oni mogu da smatraju kao faktični osnivači poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu. Prilično naskoro iza toga osnutka jubilarac je pružio direktnu stručnu pomoć i samom Ministarstvu šuma i rudnika, jer je dobar dio god. 1921 proveo u tome ministarstvu u svojstvu pomoćnika ministra šuma i rudnika. Godine 1922/23 bio je rektorom zagrebačkog univerziteta, a godine 1927/28 dekanom poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Od stručnih njegovih djela svuda su kod nas poznata djela »Uređivanje šuma«, »Računanje vrijednosti šuma i šumska statika«, te »Osnovi šumarstva«. U Šumarskom Listu publicirao je i prije i poslije rata znatan broj rasprava i iz uže1 svoje struke i iz područja šumske politike. Naučnih radova objelodanjivao je i u »Glasniku za šumske pokuse« i u »Spomenici gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu« i u »Spomenici Jugoslov. šumarskog udruženja.« Javni rad jubilarčev naročito je okarakterisan i time, što je svakom prilikom, kadgod se je za to ukazala potreba, upozoravao mjerodavne faktore na razne mjere, koje bi trebale da se poduzmu bilo u cilju unapređivanja našeg šumskog gospodarstva bilo pak u cilju obrane šuma od prenaglog i prekomjernog iskorišćavanja. Našem vrijednom i zaslužnom jubilarcu želimo, da ga još kroz dug niz godina posluži dobro zdravlje, kako bi — na najveće svoje zadovoljstvo — mogao da još mnogo toga učini i za nauku i za praksu, a sve u dobrobit i našeg šumarstva i našeg naroda. 364 |