DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 146 <-- 146 --> PDF |
Australij a sa površinom od 7,7 mil. km´2 i 6.5 mil. stanovnika ima prema novijoj statistici 225.064 km2 šuma (2.9%). Od te je površine samo 45% upotrebivo. Šume četinara čine 10%, a lišćara 90%. Glavne vrste su eukaliptusi, araukarije, cedar, santalovo drvo i dr. Šumsko gospodarenje prijašnjih decenija nije bilo nikakovo, šume su se krčale, palile i uništavale. U novije doba posvećuje se´ šumskoj privredi veća pažnja. Australija uvozi godišnje velike količine mekog drveta iz U. S. A.,, Kanade, Japana, Švedske i dr. Nov a Zelandij a sa površinom od 268.000 km2 i 1,5 mil, stanovnika ima 5,38 mil. ha šuma (20%). Od toga su 73% državne šume, 17% komunalne, a 10% privatne. Od četinara pridolaze: kauri (Ayathis, Damnara-australis), rimu (Decrydium eupressinum), te razne vrste podokarpusa; lišćare najbrojnije zastupa bukva (Nothofagus). Nova Zelandija više drvne mase uvozi nego izvozi. O c e1 a n i j a je zajedničko ime velikog broja ostrva u Pacifičkom oceanu, koja imaju cjelokupnu površinu od 989.250 km2 i 1,5 mil. stanovnika; površina šuma iznosi 71.5 mil. ha. U šumama je nazraširenije drvo kokosova palma i sago-palma. U četvrto m (posljednjem) poglavlju prikazuje autor opći pregled šuma i šumske privrede cijelog svijeta. Ukupna površina zemlje od 132.518 mil. km2 sa 2024.4 mil. stanovnika ima 3102 mil. ha šuma (23.4%) t. j . na jednog stanovnika dolazi 1.53 ha šume (sastavljeno iz podataka Godišnjaka Društva Naroda). Od ukupne šumske površine otpada na tropske šume 50%, na četinare 35%, a na lišćare umjerenog pojasa 15%. Uzevši samo u obzir šume Evrope, azijske Rusije, U. S. A. i Kanade sa ukupnim godišnjim prirastom od 1450 mil. m3, to na području te cijele oblasti postoji između prirasta i sječe ravnoteža (radi rezerva u Sovj. Rusiji i Kanadi). U cjelokupnom svjetskom uvozu i izvozu drveta učestvuje piljeno drvo četinara sa 75%. Pisac na svršetku djela na postavljeno pitanje, mog,u li sadašnje šume trajno podmirivati svjetsku potrošnju drveta, nabraja niz činjenica, na temelju kojih zaključuje, da će šume u dogledno vrijeme moći davati toliko drveta, koliko ga bude potrebno za normalne1 potrebe. Osim izloženih podataka za pojedine kontinente i države, koji se neposredno odnose na šumsko gospodarstvo, autor daje kratki geografski opis svake pojedine zemlje; navodi podatke o klimi, o rasprostranjenju šuma, o poljoprivrednom gospodarstvu i vrsti kultura. Razlaže trgovačke prilike, te razvoj industrije uopće; specijalno pak, uz pregledno sabrane statističke podatke o šumskoj industriji, detaljno obrađuje faktore, koji su prije i poslije rata utjecali na nju, komparirajuć ujedno njezin razvoj sa razvojem i stanjem ostalih industrija. Posebno pak razmatra razvoj sveukupne trgovine, te trgovine šumskih produkata ističući pri tom ulogu i važnost pojedine vrste drveta i pojedinih sortimenata. Sva razlaganja popraćena su obilnim brojčanim podacima, skrižaljkama, instruktivnim grafikonima, te uspjelim fotografijama, a dokumentacije potkrijepljene mnogobrojnim djelima stručne literature, koja su u svakom pojedinom slučaju i nakon svakog članka točno naznačena. Naročita je osebina ovog odličnog stručnog djela, što se brojni statistički podaci ne nižu suho jedan za drugim, već su povezani logičnim razmatranjima iz kojih su opet izvedeni stvarni zaključci; tim su sva naučna statistička razlaganja postala za imljiva, lako se1 čitaju, te tako postaju pristupačna većem krugu čitalaca, što obično nije slučaj kod statističkih djela ove vrste. i Dr, Zlatko Vajda 362 |