DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 145     <-- 145 -->        PDF

industrija papira. Trgovinski je´ bilans posljednjih godina aktivan. Drvo u spoljnoj
trgovini učestvuje sa 5—7%, a papir sa 15—17%. Glavno tržište kanadskih šumskih
proizvoda su Sjed. Države i Vel. Britanija.


Mieksik o sa površinom od 1,969.454 km2 i 16,5 mil. stanovnika ima oko
30 mil. ha šume, od toga oko 20 mil. sposobno za proizvodnju drveta (47% četinara
i 53% lišćara). Mnogo je šuma devastirano i iskrčeno. U Meksiko se drvo uvozi.


Srednja Amerika´ sa površinom od 558.000 km- ima 37 mil. ha šuma


(67%), koje su prema klimi i nadmorskim visinama tropske, listopadne šume (većinom
hrastove), zatim borove, a u predjelu hladne zone pridolaze i ostali četinari; u krajevima
sa manje oborina nalaze se savanske šume´ i stepe. U šumama Zapadn e 1 nd´ije,
kojih ima oko 11.0 mil. ha, prilike su iste kao u Srednjoj Americi.


Južn a Amerik a sa površinom od 18.2 mil. km2 ima, prema stitstici Društva
naroda, preko 847 mil. ha šuma (46.4%), od čega četinara samo 5, a lišćara 95%. Ti
veliki kompleksi šuma sa god. prirastom (prema Barbour-u) od 1,415 mil. m3, još
su zbog nerazvijenih prometnih sredstava zatvoreni, tako da je jeftinije nabavljati drvo
sa drugih kontinenata, a najviše iz Sjev. Amerike. Od ukupnog izvoza rezanog drveta
četinara iz Jugoslavije izvažalo se u vremenu od 1927—1933 godišnje u Argentinu
2—6%.


Azij a sa površinom od 41.9 mil. km2 ima 884,260.000 ha šuma (21.1%).


Kin a po statistici Društva Naroda ima cjelokupnu površinu od 11,103.000 km2
sa 450 mil. stanovnika. Površina šuma po Zonu velika je 76 mil. ha (podaci su aproksimativni
i nepouzdani). U kineskim šumama raste´ cinnomonum campohora, hrastovi,
cryptomeria, liquidambar, borovi, zelkowa, paulownia, tschuga, fagus sinensis i dr.
U posljednje vrijeme vrše koncesionirana poduzeća prekomjerne sječe. Potrošnja drveta
je velika, te se manjak mora da uvozi iz U. S. A., Japana, Sibirije itd.


´Japa n sa površinom od 67.4 mil. ha i 93 mil. stanovnika, ima 36,580.000 ha
šuma (54%). Prema klimatskim područjima i nadmorskoj visini šume se dijele na
tropske, subtropske, te šume listopadnog drveća i četinara sa odgovarajućim vrstama
drveća. Od šumske površine pripada 3% carskoj porodici, 52% državi, 10% komunalnim
tijelima, a 35% ostalim licima.


Posljednjih godina jako se razvila pilanska industrija, te industrija papira. Godišnje
se siječe oko 55—60 mil. m3, ali to nije dovoljno da pokrije domaću potrebu»
pa je uvoz porasao. četinari se uvoze iz U. S. A., Kanade i Sibirije. Celuloza se uvozi
iz Kanade, a papir iz švedske, Norveške, Njemačke i dr.


Indij a sa površinom od 5.7 mil. km2 i 340 mil. stanovnika ima 105 mil. ha
šuma (bez Šijama i franc. Indokine). Ti su podaci također nepouzdani. Ebanovina,
mahogoni, palme, bambusi, liane i dr. drveće´ je tropskih indijskih šuma; tikovina, sandalovina
i dr. raste u monsunskim šumama; u suvljim predjelima dolaze četinari (pinus
longifolia, excelsa, cedrus deodara, abies Webbiana i dr.), uz more i rijeke accacia
arabica, tamarix, populus euphratica i dr. Uslijed velike potrošnje šume ne pokrivaju
domaću potrebu, pa se drvo mora uvoziti.


Afrik a sa površinom od 29,956.000 km2 i 143.4 mil. stanovnika ima 367,900.000
ha šuma (12%). Veliki kompleksi ekvatorijalnih tropskih šuma imaju površinu od


600.000 km2, u kojima rastu palme, kaučukovo drvo, mahagoni, ebanovina i dr. Oko
tropskih šuma nalazi se zona savanskih šuma (Adansonia digitata, Accacia spyrocarpa
i dr.). Uvoznici mekanog drveta u zemlje´ Sjev. Afrike su Rumunija, Finska i Švedska
(90%), te Jugoslavija, U. S. A. i dr.
361