DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 143     <-- 143 -->        PDF

izvodima. \Najviše se uvozi piljeno drvo i to 60% iz Švedske, Finske, Jugoslavije i


U. S. A. Posljednje 3 god. Jugoslavija je na drugom mjestu.
Švajcarsk a sa površinom od 41.295 km2 i 4,066.400 stanovnika ima 982.535
ha šuma (23.8%) t. j . po 1 stanovniku 0.24 ha. Šume četinara (smrče, jela i bor) zapremaju
70% šumske površine, dok lišćari (bukva, hrast, kesten i dr) ostalih 30%.
Šume se uzgajaju većinom visokim uzgojem; čista sječa se napušta, te se uvodi prirodno
pomlađivanje sa proredama. Državnih šuma ima samo 4.6%; 2/. šuma pripada
opštinama i javnim tijelima, a ostale privatnicima. Po statistici godine 1930 potrošnja
drveta u zemlji iznosi 3,930.000 m3; od toga se 72.6% producira u zemlji, dok se ostalo
uvozi. Drvna industrija troši preko 90% četinara. Trgovinski bilans je pasivan, a isto
tako i spoljna trgovina drvom. Iz Jugoslavije se uvoze u Švajcarsku lišćari.


Švedsk-a sa površinom od 410.825 km´2 (bez površine voda, koje iznose


38.694 km2) i 6,162.466 stanovnika ima 23,181.200 ha šuma t. j . 56.5% (po 1 stanovnik^
3.8 >ha). Glavne vrste´ švedskih šuma su bor, smrča i breza, a na jugu dolaze
bukva, hrast i dr. Od površine svih šuma pripada državnom posjedu 20,1%, akcionerskim
društvima 27%, malom seljačkom posjedu 45.7%, te velikom posjedu 3.4%.
Godišnji prirast ustanovljen je sa 47.7 mil. m3 drvne mase bez kore t. ,´j. prosječno
2.0 m3 po ha. Godišnje sječe stoje u skladu sa prirastom. Domaća se potrošnja cijeni
na 4.60 m3 po 1 stanovniku godišnje.
Najjače je razvijena pilanska industrija, koja ima 1104 pilane sa 30.700 radnika.
Zbog uskih godova i finoće vlakanaca švedsko je drvo odlične kvalitete, tako da je
i ta kvaliteta doprinijela, da je švedska jedna od prvih zemalja u šumskoj industriji.
Dok je opći trgovinski bilans spoljne trgovine gotovo stalno pasivan, to je bilans
trgovine drvom aktivan. U izvozu učestvuje najjače piljeno drvo (85%). Osim toga´
izvozi Švedska veliku količinu drvnine i celulozu, karton i papir, tako da je u cjelokupnom
svjetskom izvozu ovih artikala učestvovala godine 1931 sa 42.7%. Najjači
kupci švedskih drvnih produkata su Velika Britanija, Danska i Francuska.


Tursk a sa površinom od 763.000 km2 i 13.7 mil. stanovnika ima 7,434.402 ha
šuma (10%). Od ukupne šumske površine pripada državi 95%, privatnicima 4%, a
ostalo opštinama i vakufu, šume se pretežno sastavljene od lišćara (hrasta i bukve).
Od ´četinara dolaze: bor, jela i cedar. Visokih je šuma 68%, a niskih 32%. Nema
sigurnih podataka o prirastu i potrošnji drveta. Šume se u zadnje vrijeme, putem dugoročnih
ugovora prebrzo iskorišćavaju, a uz to se na velikim površinama prodavaju
čiste sječe.


Trgovinski bilans bio je sve do godine 1930 pasivan. Posljednjih godina nastupilo
je uravnoteženje. Dok je prije Jugoslavija imala sa Turskom aktivan bilans,
posljednjih godina postao je taj bilans pasivan.


Velika Britanija (evropska) sa površinom od 241.865 km2 i 46 mil.
stanovnika (cijela Britanska imperija ima oko 35 mil km2 i oko 450 mil. stanovnika


t. j . trećinu čitave suhe zemaljske površine i četvrtinu stanovnika cijelog svijeta) ima
šume oko 1,115.510 ha t. j . 4.5% ili 0,024 ha po 1 stanovniku. Porastom stanovništva
i velikim razvojem industrije mnogo je šuma u prošlosti iskrčeno; godine 1919 osnovana
je komisija sa zadaćom, da u roku od 80 godina pošumi 716.000 ha. Od ukupnih
šuma polovina su visoke šume, dok su ostalo niske šume, šikare, a ima dosta opustošenih
i golih terena. Polovicu visokih šuma sačinjavaju četinari (bor, te umjetne kulture
smrče, ariša, strobusa i dr.). Ostalo su šume čistih lišćara (hrasta, jasena, breze i dr.),
te miješane od četinara i lišćara. Većinu šuma posjeduju privatnici (88.3%), država
posjeduje 10.4%, a 1.3% su komunalne šume. Godišnji prirast cijeni se na 1,110.000
359