DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 134 <-- 134 --> PDF |
Potrošnja drveta u Evropi prije rata kretala se oko 450 mil.m3, od čega 53% tehničkog i 57% ogrijevnog drveta. Promatrajuć godinu 1928/1929 prema predratnom stanju smanjila se sječa u Evropi za 48,1 mil. m3, čemu je uzrok smanjenje sje´če u Rusiji, na čiji se ali račun povećala sječa u ostalim evropskim državama, tako da su te države, prema S t r e y f f e r t u, producirale iznad mogućeg etata u god. 1925/1927 — 18 mil., god. 1928 — 24,5 mil., god. 1929 — 21.9 mil. m:i četinastog tvorivog drveta. Od god. 1930 u Rusiji je sječa porasla, a u ostalim državama opala. Participacija Evrope u izvozu i uvozu i cjelokupnom svjetskom prometu prije rata bila je procenutalno veća nego svih ostalih kontinenata zajedno, te je iznosila 64%. God. 1926 je pala na 53,5%, a 1930 je porasla na 59%. četinarima pripada 9/iu cjelokupne svjetske trgovine drvetom. God. 1913 iznosio je sveukupni uvoz evropskih država 74,23 mil. m3, a izvoz 70,45 mil. m3 oblog drveta. Višak uvoza od 3,78 nul.) m3 većim je dijelom došao iz Sjev. Amerike. Nakon rata je izvoz i uvoz pao na manje od polovice predratnog (1921 god.), kasnije se dizao, dok nije god. 1927 postignuta kulminacija, kod koje cjelokupni evropski uvoz prelazi predratni kapacitet za 5%. Kasnije se opet javlja depresija. Godine 1927, kad je izvoz bio dostigao i onaj predratni, Rusija još nije dostigla niti polovicu svog predratnog izvoza, što su najviše iskoristile srednjoevropske države, kod kojih je te godine izvoz bio više nego dvostruk od predratnog. Već 1927—1929 god. baltičke države i Rusija povećavaju svoj izvoz, a srednjoevropske države ga smanjuju. God. 1929 je maksimum izvoza, a onda, uslijed krize, nastaje opadanje. Prije rata u evropske se´ države više drveta uvozilo nego izvozilo. God. 1929 više se izvozilo nego uvozilo. Albanij a sa površinom od 27.538 km2 i 1,040.000 stanovnika ima 600.000 ha šume t. j. 21,8%; od te šumske površine zauzimlju četinari 17%, a lišćari 83%. Glavne vrste drveća, koje sačinjavaju albanske šume, jesu hrastovi (lanuginosa, cerris, macedonica, sessiliflora), jaseni, javori, bukva i borovi (P. nigra, leucodermis i peuce1). O proizvodnim mogućnostima albanskih šuma nema sigurnih podataka, već su aproksimativno procijenjene. Godišnji prirast tehničkog drveta računa se na 300—350.000 m3, ogrijevnog na 450—500.000, t. j . ukupno 750 do 800.000 m3. Šume su najbolje sačuvane u planinama Miridita, dok su ostale izvrgnute devastacijama. Iskorišćavanje šuma nije racionalno, jer su prilike u šumskom gospodarstvu ne´sređene. Trgovinski bilans je pasivan. Jugoslavija učestvuje u uvozu drveta sa 70%. Iz albanskih šuma izvozi se najviše u Italiju i Grčku i to ogrijevno drvo i drvni ugalj. Austrîj a sa površinom od 83.833 km2 i 6,733.000 stanovnika ima 31.371 km2 šuma (84% četinara i 16% lišćara). Glavne vrste drveća, koje sačinjavaju šume u Austriji, jesu hrastovi, bukva, bijeli bor, smrča i jela, a u nizinskim šumama četinara dolazi crni bor (Pinus laricio var. austriaca). 63,8% šuma siječe se čistom sječom, 32.6% prebornom sječom, dok srednje šume čine samo 1%, a niske 2,6%. Veći dio šuma su privatne (61,3%), dok je državnih samo 12,5%, ostale su komunalne i pravne. Godišnji prirast iznosi 9,320.915 m3, od toga dolazi 61,7% na tvorivo i 38.3% na ogrijevno drvo. U posljeratnom periodu 1924—1929 sjeklo se u austrijskim šumama znatno više od njihove produkcione sposobnosti. Kasnije su se sječe restringirale na 50% od prirasta (1933). Uprava državnih šuma uređena je na komercijalnoj bazi. Šumska industrija se poslije rata jako razvila. God. 1928 bilo je 5903 pilaane sa 6,5 mil. m3 kapaciteta prema 3,2 mil. m3 prije rata (Locker). I ako je opći trgovinski bilans stalno pasivan, vanjska trgovina šumskim proizvodima je potpuno aktivna. Kod izvoza najveće učešće ima piljeno drvo (60—70%). Najviše se drveta izvozi u Italiju i Njemačku (u ovu je, u posljednje vrijeme, izvoz 350 |