DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 132 <-- 132 --> PDF |
Prije ledenog doba imala je Evropa više vrsta drveća nego danas. Kineskojapanske šume imaju 500 vrsta, a sjeveroameričke 250 vrsta. Uzrok je taj, što su za vrijeme ledenog doba mnoge vrste u Evropi izginule. Poprečni evropski gorski lanci priječili su, da se1 te vrste, nastupom debelih naslaga leda, povuku na jug. Tako je u Evropi nestalo Magnolia, Taxodiuma, Liriodendrona, Cryptcxmerie, Tsuge, Caryemnogih drugih vrsta, koje se danas nalaze u Sjev. Americi i istočnoj Aziji. Ističući važnost pitanja areala sa privredno geografskog gledišta, prikazuje ukratko autor sadašnje areale važnijeg drveća evropskih šuma držeći se pri tom poznatih biljnih geografa: Rhbnera, Denglera, Waltera i Kirchner-Löw- Schoenichena . Raširenje smrče i bijelog bora u Evropi prikazano je na mapi izrađenoj prema Dengleru-Rubneru-Schönichenu-Szaferu. Dva su velika nalazišta čistih smrčevih stastojina u Evropi: prvo je u švajcarskim i austrijskim Alpama, a drugo u Rusiji, Finskoj, baltičkim državama i Sred. Švedskoj. Veće čiste jelove sastojine dolaze na Pirenejima, u Francuskom Sredogorju, švajcarskoj Juri, Vogezima i švarcvaldu; inače jela dolazi pomiješana sa bukvom, hrastom, borom, a na zapadu sa smrčom. Ariš ima u Evropi četiri prirodna staništa: Alpe; Karpati, raoravsko- šleska depresija i Poljska. Pisac se ne može složiti sa mišljenjem Cieslarovim i Rubnerovim, da je ariš u Kranjskoj samo kultiviran, jer izvjesna nalazišta ariša u triglavskom masivu na rubu vegetacije bezuslovno dokazuju, da su to prirodna staništa. Velika nalazišta Crnog bora jesu u južnim i jugoistočnim Alpama, a najveće površine zaprema između gornjeg toka Drine, Ibra i Morave (Schmjed). Prirodno rasprostranjenje hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i bukve prikazano je na zajedničkoj mapi rađenoj po Dengleru-Rubneru-Schönichenu-Lämmermayru. U treće m poglavlj u iznosi autor pojam staništa šumske industrije, koje se u smislu privredno-geografskom smatra sintezom sredine i čovječje privredne djelatnosti. Preduslovi za neku industriju mogu biti od prirode dani (prirodno stanište) ili pak čovjek mora svojim radom da ih stvara (ekonomsko stanište). Kako za svaku tako i za šumsku industriju potrebni su: 1. faktori prirodnog staništa: sirovine, pogonska snaga i transportna sredstva. 2. Ekonomski preduslovi: radna snaga, povoljno tržište i kapital. Pisac dalje prikazuje važnost, učestvovanje´ i utjecaj svakog od tih faktora u šumskoj industriji. U četvrtoj , t. j . posljednjoj glavi prvog dijela autor raspravlja o prirodnim i ekonomskim preduslovima trgovine šumskim proizvodima, prethodno utvrdivši pojam, predmet i podjelu trgovine, pod kojom se danas smatra (slično kao i u staroj klasičnoj školi, koju su zastupali francuski i engleski ekonomisti) razmjena dobara, koja se vrši sa i bez posredovanja trgovačkog staleža. Interesantni su podaci navedeni za razvoj svjetske trgovine, koja se sa 37.8 milijardi dolara 1913 g. penje na 68 milijardi 1929 g., da u 1932 g. padne na 26 milijardi. II. Deo. U prvo m poglavlj u ovoga dijela obrađuje pisac statističke osnovice šumsko-privredne geografije. Uslijed velike eksploatacije šuma i potrošnje drveta pokazala se potreba, da se osnuje međunarodna statistika šuma. Sabiranje podataka nailazi na velike teškoće. Podaci se jako razlikuju. Dok En dre s 1922 god. utvrđuje površinu šuma na zemlji sa 1.531 mil. ha, to ju Reinhard-Weber utvrđuje sa 4.200 mil. ha. Na svim šumskim kongresima naglasuje se potreba što hitnije sistematske organizacije rada u cilju sabiranja podataka za svjetsku statistiku šuma. Ispravnost međunarodnih statističkih podataka počiva na pravilnom fiksiranju pojmova. Temeljni je poja m šum e u statističkim podacima pojedinih država različit. Bez fiksiranja 348 |