DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 132     <-- 132 -->        PDF

Prije ledenog doba imala je Evropa više vrsta drveća nego danas. Kineskojapanske
šume imaju 500 vrsta, a sjeveroameričke 250 vrsta. Uzrok je taj, što su za
vrijeme ledenog doba mnoge vrste u Evropi izginule. Poprečni evropski gorski lanci
priječili su, da se1 te vrste, nastupom debelih naslaga leda, povuku na jug. Tako je u
Evropi nestalo Magnolia, Taxodiuma, Liriodendrona, Cryptcxmerie, Tsuge, Caryemnogih drugih vrsta, koje se danas nalaze u Sjev. Americi i istočnoj Aziji.


Ističući važnost pitanja areala sa privredno geografskog gledišta, prikazuje
ukratko autor sadašnje areale važnijeg drveća evropskih šuma držeći se pri tom poznatih
biljnih geografa: Rhbnera, Denglera, Waltera i Kirchner-Löw-
Schoenichena . Raširenje smrče i bijelog bora u Evropi prikazano je na mapi
izrađenoj prema Dengleru-Rubneru-Schönichenu-Szaferu.


Dva su velika nalazišta čistih smrčevih stastojina u Evropi: prvo je u švajcarskim
i austrijskim Alpama, a drugo u Rusiji, Finskoj, baltičkim državama i Sred. Švedskoj.
Veće čiste jelove sastojine dolaze na Pirenejima, u Francuskom Sredogorju, švajcarskoj
Juri, Vogezima i švarcvaldu; inače jela dolazi pomiješana sa bukvom, hrastom, borom,
a na zapadu sa smrčom. Ariš ima u Evropi četiri prirodna staništa: Alpe; Karpati, raoravsko-
šleska depresija i Poljska.


Pisac se ne može složiti sa mišljenjem Cieslarovim i Rubnerovim,
da je ariš u Kranjskoj samo kultiviran, jer izvjesna nalazišta ariša u triglavskom masivu
na rubu vegetacije bezuslovno dokazuju, da su to prirodna staništa.


Velika nalazišta Crnog bora jesu u južnim i jugoistočnim Alpama, a najveće
površine zaprema između gornjeg toka Drine, Ibra i Morave (Schmjed).
Prirodno rasprostranjenje hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i bukve prikazano
je na zajedničkoj mapi rađenoj po Dengleru-Rubneru-Schönichenu-Lämmermayru.


U treće m poglavlj u iznosi autor pojam staništa šumske industrije, koje
se u smislu privredno-geografskom smatra sintezom sredine i čovječje privredne djelatnosti.
Preduslovi za neku industriju mogu biti od prirode dani (prirodno stanište)
ili pak čovjek mora svojim radom da ih stvara (ekonomsko stanište).


Kako za svaku tako i za šumsku industriju potrebni su:


1. faktori prirodnog staništa: sirovine, pogonska snaga i transportna sredstva.
2. Ekonomski preduslovi: radna snaga, povoljno tržište i kapital.
Pisac dalje prikazuje važnost, učestvovanje´ i utjecaj svakog od tih faktora u
šumskoj industriji.
U četvrtoj , t. j . posljednjoj glavi prvog dijela autor raspravlja o prirodnim
i ekonomskim preduslovima trgovine šumskim proizvodima, prethodno utvrdivši pojam,
predmet i podjelu trgovine, pod kojom se danas smatra (slično kao i u staroj klasičnoj
školi, koju su zastupali francuski i engleski ekonomisti) razmjena dobara, koja se vrši
sa i bez posredovanja trgovačkog staleža. Interesantni su podaci navedeni za razvoj
svjetske trgovine, koja se sa 37.8 milijardi dolara 1913 g. penje na 68 milijardi 1929 g.,
da u 1932 g. padne na 26 milijardi.


II. Deo. U prvo m poglavlj u ovoga dijela obrađuje pisac statističke osnovice
šumsko-privredne geografije. Uslijed velike eksploatacije šuma i potrošnje drveta
pokazala se potreba, da se osnuje međunarodna statistika šuma. Sabiranje podataka
nailazi na velike teškoće. Podaci se jako razlikuju. Dok En dre s 1922 god. utvrđuje
površinu šuma na zemlji sa 1.531 mil. ha, to ju Reinhard-Weber utvrđuje sa
4.200 mil. ha. Na svim šumskim kongresima naglasuje se potreba što hitnije sistematske
organizacije rada u cilju sabiranja podataka za svjetsku statistiku šuma. Ispravnost
međunarodnih statističkih podataka počiva na pravilnom fiksiranju pojmova. Temeljni
je poja m šum e u statističkim podacima pojedinih država različit. Bez fiksiranja
348