DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Landarbeiterschaft, u kojima se također predviđa mogućnost osnivanja sekcija poljoprivrednog radništva i šumskog radništva. Javnopravne ustanove su privredne komore, koje sačinjavaju delegati zemaljskih seljačkih vijeća. U koliko postoje unutar vijeća prije navedene sekcije, tada svaka sekcija za sebe šalje svoje delegate. Dakle u poljoprivrednim komorama zastupana je po posebnim pretstavnicima i šumarska privreda, ako ona za odnosnu zemlju ima naročito značenje. Komore raspravljaju i zaključuju u punom skupu. Za vrijeme rada mogu se izabirati i posebni odbori, ali kada se radi o pitanjima šumarske privrede , tada je izbor naročitog odbora za svaku raspravu obligatan. Središnje tijelo poljoprivredno-šumarskog staleža je državni seljački savez (Der Keichsbauernbund), kojemu je organ državno seljačko vijeće (der Reichsbauernrat). Vijeće sačinjavaju: pročelnici zemaljskih seljačkih vijeća i njihovi zamjenici, predsjednici poljoprivrednih komora s tri predstavnika posloprimaca, te predstavnici posjednika ili predstavnici šumarske privrede delegirani po odnosnim članovima poljoprivrednih komora. Vođenje naročite brige za interese šumarstva povjereno je posebnom odboru t. zv. »konferenciji z´a šumarsku privredu« (»Forstwirtenkonferenz «), koju sačinjavaju članovi državnog seljačkog vijeća iz kruga šumoposjednika i šumske privrede. U Saveznom gospodarskom vijeću kao sastavnom dijelu savjetodavnog organa korporativnog parlamenta zastupana je poljoprivreda i šumarstvo (po zakonu od 9 X 1934 godine) s 29 zastupnika, od svega 70 njih. Iz iznijetog se jasno vidi spomenuta tendencija korporativizma (Austrija ga u život provodi prema teoriji): samouprava odnosnih staleža ili grupacija za svoje najuže interese, koji ipak moraju biti u skladu s interesima cjeline. Ali briga za izvjesnu privrednu i socijalnu formaciju nije vezana ili samo radom ili samo kapitalom u odnosnoj grupaciji, nego je upućena na suradnju obiju komponenata svake proizvodnje, koje ne može biti ni bez prvog (bez rada) ni bez drugog (kapitala). O prvenstvu ovog ili onog nećemo za sada raspravljati, tek se napominje, da je rad organizirao prirodne uvjete i formirao kapital u današnjem smislu riječi, ali danas i rad bez kapitala bio bi nemoćniji nego ikad. Iako je´ šumarstvo povezano sa poljoprivredom u jednu grupu, jer i jedno i drugo iskorišćuje energiju sunca, ipak mu je osigurana riječ za sve njegove potrebe. Istina, jednakopravnost nije provedena brojčanom snagom glasova, ali za civilizirani svijet brojčana jednakost nije ni potrebna. Ne ćemo se tući brojem nego logikom, a potom i pobjeda zapada onog, koji ima jače argumente. Konačno je državna uprava ipak arbiter situacije, dakle postoji još jedan stručni forum, pred koji dolaze odluke prije njihovog konačnog sprovođenja u život. Putem korporativizma kreće i kapital. Eto VI. Arko, veleindustrijalac, u anketi po pitanju radničkih nadnica u industriji smatra za potrebno da se osnivaju privredne komore, u kojima će podjednako biti zastupani predstavnici poslodavaca, radnika i državne vlasti. Traži nadalje obrazovanje narodno-privrednih odbora kao savjetodavnih tijela, dok bi komore trebale da imaju neke´ funkcije javne uprave. Ing. O. P i š ko ri ć ZAKLADE ZA ŠUMARSKO OSOBLJE, NJIHOVE UDOVE I SIROČAD NA PODRUČJU SAVSKE BANOVINE. Kod Kr. banske1 uprave Savske banovine postojala je do nedavna »Zaklada za potporu udova i siročadi šumarskog osoblja«. Ta zaklada postojala je još od predratnog vremena i stajala je pod upravom bivše Hrvatsko-slavonske zemaljske vlade. Kako i kada je nastala ta zaklada i tko je zakladatelj, nije mi poznato, a čini mi se, da se je zakladnica izgubila. Iz samog naslova 334 |