DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 117 <-- 117 --> PDF |
vaju delegati Saveznog gospodarskog vijeća (ostale dvije trećine delegati su Državnog vijeća, Saveznog kulturnog vijeća i Vijeća zemalja). Zakonski prijedlozi, koje1 po proučavanju u odnosnom vijeću podnosi Saveznom saboru vlada na glasanje, u cjelosti se ili primaju ili zabacuju i to bez diskusije, jer je diskusiju provelo odnosno stručno vijeće. No vlada u Austriji ima načina da izvjesni zakonski prijedlog i mimo Saveznog sabora uzakoni. Austrija postade korporativnom državom 1 maja 1934 godine, kojeg je dana proglašen novi ustav Austrijske države. Tako je u Austriji početo odozgo, što međutim U Austriji nije ni posve neprirodno, jer se korporativna ideologija tamo razrađuje već gotovo cio vijek. Na osnovu ustava donose se zakoni o pojedinim staležima i njihovoj organizaciji. Prvi takav zakon u duhu novog ustava je Zakon o staleškoj organizaciji javnih službenika (izdan 19 X 1934, a stupio na snagu 1 XII 1934 godine). Iza njega slijedi odmah Zakon o ustrojstvu poljoprivrednog i šumarskog sta l e ž a (das Gesetz ueber den Aufbau des Berufstandes Land- und Waldwirtschaft) izdan u julu 1935 godine sa stupanjem na snagu s 1 januarom 1936 godine. Iznosimo samo odredbe zakona, u koliko se ove odnose na samo šumarstvo. Tako po julskom zakonu u poljoprivredno-šumarski stalež spada pored šumarstva (Waldwirtschaft) : smolarenje, tresetarenje, lov i ribolov zajedno sa svim sporednim i pomoćnim pogonima, u koliko ovi ne bi bili obuhvaćeni zakonom o obrtnom staležu. U samom staležu razlučene su skupine samostalnih gospodara, zatim radnici i namještenici, kojima je glavna zarada u poljoprivredi ili šumarstvu. U prve se ubrajaju vlasnici s minimumom posjeda od 2 ha, plodouživaoci i zakupnici, gospodarska društva (Erwerbs- und Wirtschaftsgenossenschaft) i njihovi savezi, te poljoprivredna i šumarska nastava. Ovome staležu pripadaju i obitelji i udovice i djeca, kao i Sna lica, koja ne sudjeluju aktivno u radu, ako su tome staležu pripadali njihovi muževi, očevi ili ona sama. Jedinica staleške´ organizacije jest Zemaljski seljački savez t. j . svakoj pokrajini austrijske države ostavljen je dotadanji njen položaj autonomije. Savezu se priznaje pravna sposobnost, a obuhvaća sve osobe odnosnog staleža na svom teritoriju. Pored posve ekonomske zadaće samoupravi saveza stavljeno je u dužnost dizanje1 staleške svijesti i odgajanje pripadnika staleških u kršćanskom, domovinskom i socijalnom duhu, ali izvan i iznad svake stranačke djelatnosti. Savez se ima brinuti za uređenje radnog odnosa unutar svoga staleža, a u javnopravnom životu mora aktivno surađivati s državnom upravom u svim pitanjima svoga staleža. Organi Zemaljskog saveza jesu: zemaljsko vijeće, sresko vijeće i mjesno vijeće (u terminologiji zakona der Landesbauernrat, die Bezirksbauernraete und die Orts bauernraete). Zemaljsko vijeće čine: pročelnik, njegov zamjenik, pročelnici, sreskih vijeća, izvjestan broj članova sreskih vijeća, kao i izvjestan broj neposrednih posjed nika i predstavnika šumarstva (aus den Kreisen der Gutsbesitzer oder Forstwirte). Ovi se posljednji biraju u naročitim biračkim tijelima. Članovi- sreskih vijeća izabrani su po mjesnim vijećima. Mjesna vijeća mogu se teritorijalno poklapati s teritorijem političke općine; ali mogu biti i samo za jedan njen dio ili i za više općina zajedno, članovi vijeća biraju se neposredno od pripadnika staleža, koji imaju izbornu sposobnost. U svakom od vijeća mora biti jedna četvrtina posloprimaca. Za zemlje, u kojima je šumarstvo od naročitog gospodarskog značenja , unutar udruženja posjednika osnivaju se posebne sekcije za poljopri vredu, a posebne sekcije za šumarstvo. Član sekcije za šumarstvo može biti onaj šumoposjednik, koji posjeduje najmanje 200 ha šumskog posjeda. Sekcije su pravna lica, a njihovo vodstvo vrše1 članovi izabrani po pripadnicima sekcije. Kako su posjednici udruženi u posebna udruženja zv. die Bauernschaft, tako su udruženi i radnici, naravski samo poljoprivredni i šumski, u posebna udruženja zv. 333 |