DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 116 <-- 116 --> PDF |
ŠUMARSTVO U AUSTRIJSKOM ZAKONU O USTROJSTVU POLJOPRIVREDNOG I ŠUMARSKOG STALEŽA. U času, kada se pojavljuju negativne strane liberalno-individualnog gospodarskog sistema, javlja se odmah i misao njegove zamjene drugim, povoljnijim. Oni, po kojima neposredno udara malj kapitalizma (t. j . radna klasa, proletarijat), vide izlazak u ru šenju postojećeg društvenog reda revolucionarnom borbom u težnji da stvore državu »proletarijata« s kolektivističkim sistemom gospodarstva. Drugi, umjereniji u metodama nastojanja za postignućem cilja, ali zato ne manje1 radikalni, kreću putem istinske su radnje svih činilaca proizvodnje, označujući poboljšanje u koncepciji korporativnog (staleškog) uređenja društva. Protiv prvih t. j . protiv socijalističko-komunističkih pokreta, koji hoće izbrisati narodnost, dižu se nacionalistički pokreti, koji kao osnovicu društvenog i gospodarskog poretka uzimaju misao korporacija, naravski prilagođenu naročitim intencijama odnosnih pokreta. Dok je klas a socijalna formacija s obzirom na posjed kapitala i dohotka, dotle stale ž predstavlja zajednicu svih onih, koji vrše jednaku ili sličnu gospodarsku ili društvenu funkciju društvenog života (zvanja), te su tom svojom djelatnošću međusobno unutrašnje povezani. Dok je bitna značajka klasnog uređenja suprotnost interesa dviju skupina na radnom tržištu, koje sudjeluju u istom zvanju, dotle je osnov korporativnog uređenja društva određena društvena (i gospodarska) funkcija skupine, koja formira stalež. Dok je klasno uređenje društva označeno neprekidnom borbom dviju stranaka na radnom tržištu, dotle stalež u društvenoj zajednici predstavlja »jedan elemenat suradnje i solidarnosti, povezanosti sa zvanjem i discipline, elemenat stabilnosti i čvrstoće društvene strukture, a time ujedno i elemenat društvenog mira«.*) Interese rada i interese kapitala korporativistička nauka dovodi u skladnost ne stvaranjem dvaju frontova nego njihovom suradnjom unutar odnosne interesne sfere imajući u vidu, da borba škodi i jednoj i drugoj strani, ali još više socijalnoj i državnoj zajednici. Ujedinjujući pak pripadnike pojedinih staleža u jednu formaciju, prisiljava ih, da se oni za interese svoga staleža brinu i obve´zuje ih za rad na svome području. Na principu korporativnog uređenja društva danas su formirane države Italija, Portugal, Njemačka, Austrija i Poljska, a korporativističke ideje dolaze do izražaja i u Švicarskoj, Belgiji i dr. Ideja je ista, a njezina primjena podvrgava se intencijama onih, koji je provode, te ima da služi kao pomagalo autoritativnom režimu (kao na pr. u Italiji) ili nastoji i u životu što više približiti se teoriji. Broj korporacija je različit u pojedinim zemljama. Dok ih Italija ima 22, grupirane u tri ciklusa, Austrija čini manje diferencijacije stvarajući 7 korporacija privrednih staleža. Staleži u Italiji, kako rekosmo, grupirani su u 3 ciklusa: poljoprivrednoi-industrijski, industrijsko-trgovinski i ciklus raznih staleža. Šumarstvo u Italiji ´spada u prvi ciklus, kao korporacija za drvo i drvene proizvode (industrija papira ne spada u ovaj ciklus, jer povezana sa štampom pripada drugom ciklusu). U Austriji, kako ćemo još detaljno vidjeti, šumarstvo je povezano s poljoprivredom u jednu korporaciju. (U Italiji je i sama poljoprivreda grupirana u više korporacija, kao korporacija za žitarice, za povrćarstvo, za cvjetarstvo i voćarstvo, za stočarstvo i ribarstvo jitd.). U ekonomskim i socijalnim pitanjima korporacije su savjetodavni organi, a zadaća im je koordinacija svih gospodarskih snaga u cilju narodnog i državnog jedinstva. One dakle u državi ureduju gospodarske i socijalne´ prilike i uvjete, sačinjavajući u Austriji neke vrste privrednog parlamenta u formi Saveznog gospodarskog vijeća (Bundeswirtschaftsrat). U punom smislu parlamenat nije, jer ima savjetodavni karakter, dok je zakonodavno tijelo Savezni sabor, u kome opet trećinu članstva sačinja *) Dr. J. Š č e t i n e c, prof. EKVŠ: Korporativno uređenje države. Isti : Socijalna organizacija fašizma. Oboje Zagreb 1935. 332 |
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 117 <-- 117 --> PDF |
vaju delegati Saveznog gospodarskog vijeća (ostale dvije trećine delegati su Državnog vijeća, Saveznog kulturnog vijeća i Vijeća zemalja). Zakonski prijedlozi, koje1 po proučavanju u odnosnom vijeću podnosi Saveznom saboru vlada na glasanje, u cjelosti se ili primaju ili zabacuju i to bez diskusije, jer je diskusiju provelo odnosno stručno vijeće. No vlada u Austriji ima načina da izvjesni zakonski prijedlog i mimo Saveznog sabora uzakoni. Austrija postade korporativnom državom 1 maja 1934 godine, kojeg je dana proglašen novi ustav Austrijske države. Tako je u Austriji početo odozgo, što međutim U Austriji nije ni posve neprirodno, jer se korporativna ideologija tamo razrađuje već gotovo cio vijek. Na osnovu ustava donose se zakoni o pojedinim staležima i njihovoj organizaciji. Prvi takav zakon u duhu novog ustava je Zakon o staleškoj organizaciji javnih službenika (izdan 19 X 1934, a stupio na snagu 1 XII 1934 godine). Iza njega slijedi odmah Zakon o ustrojstvu poljoprivrednog i šumarskog sta l e ž a (das Gesetz ueber den Aufbau des Berufstandes Land- und Waldwirtschaft) izdan u julu 1935 godine sa stupanjem na snagu s 1 januarom 1936 godine. Iznosimo samo odredbe zakona, u koliko se ove odnose na samo šumarstvo. Tako po julskom zakonu u poljoprivredno-šumarski stalež spada pored šumarstva (Waldwirtschaft) : smolarenje, tresetarenje, lov i ribolov zajedno sa svim sporednim i pomoćnim pogonima, u koliko ovi ne bi bili obuhvaćeni zakonom o obrtnom staležu. U samom staležu razlučene su skupine samostalnih gospodara, zatim radnici i namještenici, kojima je glavna zarada u poljoprivredi ili šumarstvu. U prve se ubrajaju vlasnici s minimumom posjeda od 2 ha, plodouživaoci i zakupnici, gospodarska društva (Erwerbs- und Wirtschaftsgenossenschaft) i njihovi savezi, te poljoprivredna i šumarska nastava. Ovome staležu pripadaju i obitelji i udovice i djeca, kao i Sna lica, koja ne sudjeluju aktivno u radu, ako su tome staležu pripadali njihovi muževi, očevi ili ona sama. Jedinica staleške´ organizacije jest Zemaljski seljački savez t. j . svakoj pokrajini austrijske države ostavljen je dotadanji njen položaj autonomije. Savezu se priznaje pravna sposobnost, a obuhvaća sve osobe odnosnog staleža na svom teritoriju. Pored posve ekonomske zadaće samoupravi saveza stavljeno je u dužnost dizanje1 staleške svijesti i odgajanje pripadnika staleških u kršćanskom, domovinskom i socijalnom duhu, ali izvan i iznad svake stranačke djelatnosti. Savez se ima brinuti za uređenje radnog odnosa unutar svoga staleža, a u javnopravnom životu mora aktivno surađivati s državnom upravom u svim pitanjima svoga staleža. Organi Zemaljskog saveza jesu: zemaljsko vijeće, sresko vijeće i mjesno vijeće (u terminologiji zakona der Landesbauernrat, die Bezirksbauernraete und die Orts bauernraete). Zemaljsko vijeće čine: pročelnik, njegov zamjenik, pročelnici, sreskih vijeća, izvjestan broj članova sreskih vijeća, kao i izvjestan broj neposrednih posjed nika i predstavnika šumarstva (aus den Kreisen der Gutsbesitzer oder Forstwirte). Ovi se posljednji biraju u naročitim biračkim tijelima. Članovi- sreskih vijeća izabrani su po mjesnim vijećima. Mjesna vijeća mogu se teritorijalno poklapati s teritorijem političke općine; ali mogu biti i samo za jedan njen dio ili i za više općina zajedno, članovi vijeća biraju se neposredno od pripadnika staleža, koji imaju izbornu sposobnost. U svakom od vijeća mora biti jedna četvrtina posloprimaca. Za zemlje, u kojima je šumarstvo od naročitog gospodarskog značenja , unutar udruženja posjednika osnivaju se posebne sekcije za poljopri vredu, a posebne sekcije za šumarstvo. Član sekcije za šumarstvo može biti onaj šumoposjednik, koji posjeduje najmanje 200 ha šumskog posjeda. Sekcije su pravna lica, a njihovo vodstvo vrše1 članovi izabrani po pripadnicima sekcije. Kako su posjednici udruženi u posebna udruženja zv. die Bauernschaft, tako su udruženi i radnici, naravski samo poljoprivredni i šumski, u posebna udruženja zv. 333 |