DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 116 <-- 116 --> PDF |
ŠUMARSTVO U AUSTRIJSKOM ZAKONU O USTROJSTVU POLJOPRIVREDNOG I ŠUMARSKOG STALEŽA. U času, kada se pojavljuju negativne strane liberalno-individualnog gospodarskog sistema, javlja se odmah i misao njegove zamjene drugim, povoljnijim. Oni, po kojima neposredno udara malj kapitalizma (t. j . radna klasa, proletarijat), vide izlazak u ru šenju postojećeg društvenog reda revolucionarnom borbom u težnji da stvore državu »proletarijata« s kolektivističkim sistemom gospodarstva. Drugi, umjereniji u metodama nastojanja za postignućem cilja, ali zato ne manje1 radikalni, kreću putem istinske su radnje svih činilaca proizvodnje, označujući poboljšanje u koncepciji korporativnog (staleškog) uređenja društva. Protiv prvih t. j . protiv socijalističko-komunističkih pokreta, koji hoće izbrisati narodnost, dižu se nacionalistički pokreti, koji kao osnovicu društvenog i gospodarskog poretka uzimaju misao korporacija, naravski prilagođenu naročitim intencijama odnosnih pokreta. Dok je klas a socijalna formacija s obzirom na posjed kapitala i dohotka, dotle stale ž predstavlja zajednicu svih onih, koji vrše jednaku ili sličnu gospodarsku ili društvenu funkciju društvenog života (zvanja), te su tom svojom djelatnošću međusobno unutrašnje povezani. Dok je bitna značajka klasnog uređenja suprotnost interesa dviju skupina na radnom tržištu, koje sudjeluju u istom zvanju, dotle je osnov korporativnog uređenja društva određena društvena (i gospodarska) funkcija skupine, koja formira stalež. Dok je klasno uređenje društva označeno neprekidnom borbom dviju stranaka na radnom tržištu, dotle stalež u društvenoj zajednici predstavlja »jedan elemenat suradnje i solidarnosti, povezanosti sa zvanjem i discipline, elemenat stabilnosti i čvrstoće društvene strukture, a time ujedno i elemenat društvenog mira«.*) Interese rada i interese kapitala korporativistička nauka dovodi u skladnost ne stvaranjem dvaju frontova nego njihovom suradnjom unutar odnosne interesne sfere imajući u vidu, da borba škodi i jednoj i drugoj strani, ali još više socijalnoj i državnoj zajednici. Ujedinjujući pak pripadnike pojedinih staleža u jednu formaciju, prisiljava ih, da se oni za interese svoga staleža brinu i obve´zuje ih za rad na svome području. Na principu korporativnog uređenja društva danas su formirane države Italija, Portugal, Njemačka, Austrija i Poljska, a korporativističke ideje dolaze do izražaja i u Švicarskoj, Belgiji i dr. Ideja je ista, a njezina primjena podvrgava se intencijama onih, koji je provode, te ima da služi kao pomagalo autoritativnom režimu (kao na pr. u Italiji) ili nastoji i u životu što više približiti se teoriji. Broj korporacija je različit u pojedinim zemljama. Dok ih Italija ima 22, grupirane u tri ciklusa, Austrija čini manje diferencijacije stvarajući 7 korporacija privrednih staleža. Staleži u Italiji, kako rekosmo, grupirani su u 3 ciklusa: poljoprivrednoi-industrijski, industrijsko-trgovinski i ciklus raznih staleža. Šumarstvo u Italiji ´spada u prvi ciklus, kao korporacija za drvo i drvene proizvode (industrija papira ne spada u ovaj ciklus, jer povezana sa štampom pripada drugom ciklusu). U Austriji, kako ćemo još detaljno vidjeti, šumarstvo je povezano s poljoprivredom u jednu korporaciju. (U Italiji je i sama poljoprivreda grupirana u više korporacija, kao korporacija za žitarice, za povrćarstvo, za cvjetarstvo i voćarstvo, za stočarstvo i ribarstvo jitd.). U ekonomskim i socijalnim pitanjima korporacije su savjetodavni organi, a zadaća im je koordinacija svih gospodarskih snaga u cilju narodnog i državnog jedinstva. One dakle u državi ureduju gospodarske i socijalne´ prilike i uvjete, sačinjavajući u Austriji neke vrste privrednog parlamenta u formi Saveznog gospodarskog vijeća (Bundeswirtschaftsrat). U punom smislu parlamenat nije, jer ima savjetodavni karakter, dok je zakonodavno tijelo Savezni sabor, u kome opet trećinu članstva sačinja *) Dr. J. Š č e t i n e c, prof. EKVŠ: Korporativno uređenje države. Isti : Socijalna organizacija fašizma. Oboje Zagreb 1935. 332 |