DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 107 <-- 107 --> PDF |
postoji opasnost, ako se čišćenjem ne interveniše na vreme, da se ono malo hrasta uguši i mesto njega dobiju čiste grabove sastojine. Uzgojni momenat je ovde dosta prenebregnut i potisnut u pozadinu. Što se tiče Trstike, ona je ostavila prilično slab utisak, jer je pored sušenja kao prirodnog kalamiteta opažena i jaka intervencija čoveka u negativnom smislu, koja je u toj šumi svakako favorizirala kalamitet sušenja na jedan ili drugi način svoje negativne akcije. Poslednji dan bio je rezervisan za razgledanje pošumljavanja krasa, Senjske Drage, Sv. Mihovila i rasadnika »Kesten«. Pošumljavanja, koja su ekskurzionistima bila na domaku očiju, bila su većinom na crvenom peščaru. Osim toga jasno je po onim starim ostacima hrastovih šuma, da je tu problem pošumljavanja relativno lak putem zabranjivanja i reforestacije odnosno prirodnim zašumljenjem. Ono što je sve stručnjake začudilo, to je, da je1 u staroj hrastovoj sastojini kod rasadnika »Kesten«, koja ima jedan vanredno obilan i bogat podmladak hrastov, posađen bor, a što je još gore smrča. Opšte je mišljenje, da se ta stara hrastova šuma, koja je već u stadiju propadanja, putem oplodnih seča i dužeg oplodnog razdoblja dade odlično podmladiti i regenerisati. Smrči pak u srcu mediteranske klime i zone svakako nije bilo mesta i predstavlja jednu nerazumljivu grešku. O ovoj ekskurziji izašlo je, koliko je nama poznato, do sada 4 opisa i recenzije i to: u Revue des Eaux et Forets (sveska za avgust 1934 godine — »Voyage d´Etudes Forestiere en Yougoslavie« od Roger Ducamp-a) ; u Journal Forestier Suisse (No 8/9 »A l´ombre des chenaies de Slavonie« od A. Barbey-a) ; u Bulletin de la Société Forestiere de Franche-Comté et des Provinces de l´Est (»Voyage d´Étude en Yougoslavie «) i najzad u časopisu »L´Arbre« od H. Dijon-a »Un voyage d´étude en Yougoslavie «. Osim toga prema našem obaveštenju održao je u Botaničkom Društvu u Tuluzi prof. Henry Oaussen predavanje o ovoj ekskurziji. Na žalost ovo predavanje nismo dobili. I najzad, kako smo obavešteni, g. Dr. Hess priprema posebnu studiju o ovoj ekskurziji. Roger Ducamp (poreklom Hercegovac) u početku svoje recenzije ili bolje reći svojih utisaka odmah napominje: »Kazati u nekoliko redaka ono što je bilo ovo pute šestvijie, o kome je reč, to je — razume se — nemoguće. Radi se ovde o jednom pokušaju prikaza vrlo skraćenog o stvarima viđenim i osećanim.« I čitav njegov pri kaz, bez poze, lapidaran, duhovit putopis je jednoga šumara-pesnika, koji ume da gleda, koji zna da vidi, koji intenzivno oseti sve što šumarski preživi i koji to ume lepo da kaže. S obzirom na to da je u poslednje vreme izašlo više studija i članaka na fran cuskom jeziku o našem šumarstvu i našim šumama, među kojima i jedna iz pera pok. Huffel-a, a druga iz pera g. Perrin-a, profesora u Nansiju, bilo bi izlišno u jednom opisu ovakve ekskurzije, u kojoj se za 14 dana prošlo % naše´ zemlje, upuštati se u detaljnu analizu svih tih problema. G. Ducamp ih dodiijuje isfličući ono što je u lite raturi već utvrđeno i prečišćeno, a što jednom šumaru praktičaru pri prvom dodiru sa šumom pada u oči. Prolazeći kroz Slavoniju, gde je bila učesnicima ekskurzije´ omogućena jedna laka poseta (tipu visoke hrastove šume), čije je drvo na svetskom glasu —i putopisac daje glavne karakteristike naših hrastika izlažući u kratko njihov način uzgajanja, te zadržavajući se nešto više´ na problemu sušenja. U glavnom se zadržava na našem mišljenju, koje je u svoje vreme prikazao g. Perrin u »Revue des Eaux et Forets« g. Badoux u specijalnom prikazu švajcarskoj stručnoj publici u švajcarskom časopisu »Journal Forestier Suisse« (strana 126—127 1930 godine). 323 |