DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 107     <-- 107 -->        PDF

postoji opasnost, ako se čišćenjem ne interveniše na vreme, da se ono malo hrasta
uguši i mesto njega dobiju čiste grabove sastojine. Uzgojni momenat je ovde dosta
prenebregnut i potisnut u pozadinu.


Što se tiče Trstike, ona je ostavila prilično slab utisak, jer je pored sušenja kao
prirodnog kalamiteta opažena i jaka intervencija čoveka u negativnom smislu, koja
je u toj šumi svakako favorizirala kalamitet sušenja na jedan ili drugi način svoje
negativne akcije.


Poslednji dan bio je rezervisan za razgledanje pošumljavanja krasa, Senjske
Drage, Sv. Mihovila i rasadnika »Kesten«.


Pošumljavanja, koja su ekskurzionistima bila na domaku očiju, bila su većinom
na crvenom peščaru. Osim toga jasno je po onim starim ostacima hrastovih šuma,
da je tu problem pošumljavanja relativno lak putem zabranjivanja i reforestacije odnosno
prirodnim zašumljenjem. Ono što je sve stručnjake začudilo, to je, da je1 u
staroj hrastovoj sastojini kod rasadnika »Kesten«, koja ima jedan vanredno obilan
i bogat podmladak hrastov, posađen bor, a što je još gore smrča. Opšte je mišljenje,
da se ta stara hrastova šuma, koja je već u stadiju propadanja, putem oplodnih seča
i dužeg oplodnog razdoblja dade odlično podmladiti i regenerisati. Smrči pak u srcu
mediteranske klime i zone svakako nije bilo mesta i predstavlja jednu nerazumljivu
grešku.


O ovoj ekskurziji izašlo je, koliko je nama poznato, do sada 4 opisa i recenzije
i to: u Revue des Eaux et Forets (sveska za avgust 1934 godine — »Voyage d´Etudes
Forestiere en Yougoslavie« od Roger Ducamp-a) ; u Journal Forestier Suisse (No 8/9
»A l´ombre des chenaies de Slavonie« od A. Barbey-a) ; u Bulletin de la Société Forestiere
de Franche-Comté et des Provinces de l´Est (»Voyage d´Étude en Yougoslavie
«) i najzad u časopisu »L´Arbre« od H. Dijon-a »Un voyage d´étude en Yougoslavie
«.


Osim toga prema našem obaveštenju održao je u Botaničkom Društvu u Tuluzi
prof. Henry Oaussen predavanje o ovoj ekskurziji. Na žalost ovo predavanje nismo
dobili. I najzad, kako smo obavešteni, g. Dr. Hess priprema posebnu studiju o ovoj
ekskurziji.


Roger Ducamp (poreklom Hercegovac) u početku svoje recenzije ili bolje reći


svojih utisaka odmah napominje: »Kazati u nekoliko redaka ono što je bilo ovo pute


šestvijie, o kome je reč, to je — razume se — nemoguće. Radi se ovde o jednom


pokušaju prikaza vrlo skraćenog o stvarima viđenim i osećanim.« I čitav njegov pri


kaz, bez poze, lapidaran, duhovit putopis je jednoga šumara-pesnika, koji ume da


gleda, koji zna da vidi, koji intenzivno oseti sve što šumarski preživi i koji to ume


lepo da kaže.


S obzirom na to da je u poslednje vreme izašlo više studija i članaka na fran


cuskom jeziku o našem šumarstvu i našim šumama, među kojima i jedna iz pera pok.


Huffel-a, a druga iz pera g. Perrin-a, profesora u Nansiju, bilo bi izlišno u jednom


opisu ovakve ekskurzije, u kojoj se za 14 dana prošlo % naše´ zemlje, upuštati se u


detaljnu analizu svih tih problema. G. Ducamp ih dodiijuje isfličući ono što je u lite


raturi već utvrđeno i prečišćeno, a što jednom šumaru praktičaru pri prvom dodiru


sa šumom pada u oči.


Prolazeći kroz Slavoniju, gde je bila učesnicima ekskurzije´ omogućena jedna
laka poseta (tipu visoke hrastove šume), čije je drvo na svetskom glasu —i putopisac
daje glavne karakteristike naših hrastika izlažući u kratko njihov način uzgajanja, te
zadržavajući se nešto više´ na problemu sušenja. U glavnom se zadržava na našem
mišljenju, koje je u svoje vreme prikazao g. Perrin u »Revue des Eaux et Forets«


g. Badoux u specijalnom prikazu švajcarskoj stručnoj publici u švajcarskom časopisu
»Journal Forestier Suisse« (strana 126—127 1930 godine).
323