DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 105     <-- 105 -->        PDF

stručnu javnost i aktuelno kao i razvijanje mnogobrojnih formula putem uvaženih
infinitezimalnih jednačina.


Ekskurzija, o kojoj je reč, imala je i svoju predistoriju. Januara 1933 godine
francusko šumarsko udruženje »Société Forestiere de l´Est« izrazilo je želju preko
»Putnika«, da jedan deo njegovih članova načini jednu ekskurziju Jugoslaviji oktobra
1933 godine radi upoznavanja njenih šuma, šumarskih problema, a i radi upoznavanja
i dolaženja u dodir sa jugoslovenskim šumarskim kolegama. »Putnik« je uputio predmet
Administraciji jugoslovenskog šumarskog udruženja, s tim da mu se izradi jedan
program puta, koji će biti interesantan i tehnički izvediv za sedamnaest dana. Ujedno
je zamolio i ^naglasio, da bi bilo oportuno, da se i sa zvanične strane i´ od Jugoslovenskog
šumarskog udruženja uputi poziv ovom francuskom udruženju, da poseti
našu zemlju. Sednice širih i užih stručnih odbora i korespondencije su se svršile na
tome, što je sve stavljeno u akta, pošto je izabran uži odbor, koji je imao »Putniku«
da da nacrt jednog programa.


Pukim slučajem 1933 godine predmet je došao do saznanja potpisanom i to
greškom »doznake«, a povodom urgencije iz Pariza, koji je sa čuđenjem konstatovao,
da u samoj stvari nije urađeno ništa, niti je program dostavljen, niti je ko pozvao
Društva, niti je u opšte ko odgovarao na njihove urgencije. Na brzu ruku izrađen je
program, koji je u glavnim linijama ostao i 1934 godine, poslati su pozivi i učinjeno
sve za desetak dana, što je propušteno za 8 meseci, ali je već bilo kasno, jer su ljudi
disponirali svojim vremenom i učtivo otkazali ovaj pothvat.


Ekskurzija je odgođena za maj 1934 godine, a u zimi 1933/34 pažljivo je pripremljena.
Izrađen je program detaljno, poslati su potrebni pozivi, pripremljeni krediti.
Program je izrađen tako,, da bude i turistički interesantan i stručno instruktivan i
reprezentativan i da za onih dve nedjelje filmski prikaže naša značajnija šumska blaga
i inzese u markantnim crtama probleme, koji stoje pred nama za rešavanje.


Izabrana maršruta bila je1 sledeča: Jesenice—Bled—Pokljuka—Boh. Jezero—Izvor
Savice, Bled—Zagreb—Vinkovci—Hrastovi—Trizlovi—Radiševo—Beograd, Sarajevo—
Han Pijesak—Javor planina—Sarajevo—Mostar—Dubrovnik—Erceg-Novi—Kotor—Cetinje,
Dubrovnik—Split—Knin—Drvar—Klekovača—Mlinište—Jajce—Banja Luka—Novska
—Trstika, Zagreb—Plase—Crkvenica—Senjska Draga—Sv. Mihovilj—Sušak.


Kao što se vidi, ekskurzija je imala da obuhvati i prikaže Slovenačku četinjastu
i bukovu šumu, slovenačko intenzivno gospodarstvo, tip starih slavonskih hrastika i
njihovo podmlađivanje, tip bosanske prašume, problem kolonizacije u Bosni, jedno
veliko drvarsko preduzeće u Bosni sa dugoročnim ugovorom, način njegovog rada
na pilani i šumi, način seča u bosanskim prašumama, a prema odredbama dugoročnih
ugovora, tip srednjedobnih slavonskih hrastika, problem gospodarenja i sušenja u njima
i na kraju pošumljavanje krša.


Takva maršruta nije svakako mogla da obuhvati sve probleme i sve šumarske
interesantnosti naše zemlje, ali je dodirnula neke od najvažnijih.
Ekskurzija je počela 29 aprila 1934, a završila se 14 maja iste godine, kada su
gosti ispraćeni na Sušačkom mostu.


Tehničku i intendantsku službu organizovao je »Putnik« u sporazumu sa čehoslovačkim
»čedokom«, a stručni vodici ekskurzije bili su kolega Ing. Borislav Nikolić
i potpisani.


U stručnom pogledu put je bio potpuno pripremljen. Za svaki objekt, koji se
imao posetiti, izrađen je na francuskom jeziku jedan rezime sa izvatkom iz gospodarstvene
osnove, opisom sastojina, najvažnijim podacima biološkim, pedološkim, klimatskim
kao i nacionalno-ekonomskim, zatim historijat šume, način eksploatacije starijeg
i novijeg datuma kao i svi potrebni podaci opšte i posebne prirode. Osim toga na
zahtev samih ekskurzionista izvađeni su rezimei iz knjige »Sušenje hrasta lužnjaka


321