DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-7/1936 str. 105 <-- 105 --> PDF |
stručnu javnost i aktuelno kao i razvijanje mnogobrojnih formula putem uvaženih infinitezimalnih jednačina. Ekskurzija, o kojoj je reč, imala je i svoju predistoriju. Januara 1933 godine francusko šumarsko udruženje »Société Forestiere de l´Est« izrazilo je želju preko »Putnika«, da jedan deo njegovih članova načini jednu ekskurziju Jugoslaviji oktobra 1933 godine radi upoznavanja njenih šuma, šumarskih problema, a i radi upoznavanja i dolaženja u dodir sa jugoslovenskim šumarskim kolegama. »Putnik« je uputio predmet Administraciji jugoslovenskog šumarskog udruženja, s tim da mu se izradi jedan program puta, koji će biti interesantan i tehnički izvediv za sedamnaest dana. Ujedno je zamolio i ^naglasio, da bi bilo oportuno, da se i sa zvanične strane i´ od Jugoslovenskog šumarskog udruženja uputi poziv ovom francuskom udruženju, da poseti našu zemlju. Sednice širih i užih stručnih odbora i korespondencije su se svršile na tome, što je sve stavljeno u akta, pošto je izabran uži odbor, koji je imao »Putniku« da da nacrt jednog programa. Pukim slučajem 1933 godine predmet je došao do saznanja potpisanom i to greškom »doznake«, a povodom urgencije iz Pariza, koji je sa čuđenjem konstatovao, da u samoj stvari nije urađeno ništa, niti je program dostavljen, niti je ko pozvao Društva, niti je u opšte ko odgovarao na njihove urgencije. Na brzu ruku izrađen je program, koji je u glavnim linijama ostao i 1934 godine, poslati su pozivi i učinjeno sve za desetak dana, što je propušteno za 8 meseci, ali je već bilo kasno, jer su ljudi disponirali svojim vremenom i učtivo otkazali ovaj pothvat. Ekskurzija je odgođena za maj 1934 godine, a u zimi 1933/34 pažljivo je pripremljena. Izrađen je program detaljno, poslati su potrebni pozivi, pripremljeni krediti. Program je izrađen tako,, da bude i turistički interesantan i stručno instruktivan i reprezentativan i da za onih dve nedjelje filmski prikaže naša značajnija šumska blaga i inzese u markantnim crtama probleme, koji stoje pred nama za rešavanje. Izabrana maršruta bila je1 sledeča: Jesenice—Bled—Pokljuka—Boh. Jezero—Izvor Savice, Bled—Zagreb—Vinkovci—Hrastovi—Trizlovi—Radiševo—Beograd, Sarajevo— Han Pijesak—Javor planina—Sarajevo—Mostar—Dubrovnik—Erceg-Novi—Kotor—Cetinje, Dubrovnik—Split—Knin—Drvar—Klekovača—Mlinište—Jajce—Banja Luka—Novska —Trstika, Zagreb—Plase—Crkvenica—Senjska Draga—Sv. Mihovilj—Sušak. Kao što se vidi, ekskurzija je imala da obuhvati i prikaže Slovenačku četinjastu i bukovu šumu, slovenačko intenzivno gospodarstvo, tip starih slavonskih hrastika i njihovo podmlađivanje, tip bosanske prašume, problem kolonizacije u Bosni, jedno veliko drvarsko preduzeće u Bosni sa dugoročnim ugovorom, način njegovog rada na pilani i šumi, način seča u bosanskim prašumama, a prema odredbama dugoročnih ugovora, tip srednjedobnih slavonskih hrastika, problem gospodarenja i sušenja u njima i na kraju pošumljavanje krša. Takva maršruta nije svakako mogla da obuhvati sve probleme i sve šumarske interesantnosti naše zemlje, ali je dodirnula neke od najvažnijih. Ekskurzija je počela 29 aprila 1934, a završila se 14 maja iste godine, kada su gosti ispraćeni na Sušačkom mostu. Tehničku i intendantsku službu organizovao je »Putnik« u sporazumu sa čehoslovačkim »čedokom«, a stručni vodici ekskurzije bili su kolega Ing. Borislav Nikolić i potpisani. U stručnom pogledu put je bio potpuno pripremljen. Za svaki objekt, koji se imao posetiti, izrađen je na francuskom jeziku jedan rezime sa izvatkom iz gospodarstvene osnove, opisom sastojina, najvažnijim podacima biološkim, pedološkim, klimatskim kao i nacionalno-ekonomskim, zatim historijat šume, način eksploatacije starijeg i novijeg datuma kao i svi potrebni podaci opšte i posebne prirode. Osim toga na zahtev samih ekskurzionista izvađeni su rezimei iz knjige »Sušenje hrasta lužnjaka 321 |