DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Po najnovijim uređajnim elaboratima od 1933, 1934 i nešto od 1931 Deliblatski Pijesak po vrsti kultura (vidi tabelu 9) ima 9.599.54 ha. šume, 2.657.31 ha. progalina, 9.246.59 ha. čistina, 3.449.01 ha. pašnjaka i drugoga poljoprivrednoga zemljišta, 9.10 ha. kuća i bašta i 92.85 ha. zemljišta, koje ne stoji ni pod kakovom kulturom. Kod revizionalnih radnja za šumu su uzimani oni odsjeci ili čestice, koje imaju sklop 0.4—1. Vrlo rijetke šumske čestice sa sklopom 0.1—0.3 uzete su zasebno za progaline, što je i pravilno, jer zbog svoga rijetkoga, slaboga i kržljavoga obrasta ne mogu se uopće u šume uračunati. Čistinama su uzete enklave i površine medu šumom, koje se zbog male površine, svoje nepristupačnosti za stoku ili pomanjkanja bunara ne mogu iskorišćavati kao pašnjaci. Pašnjacima su uzete suvisle slobodne veće površine, koje su snabdjevene Slika 12. Joškova sastojina na Vrelima. Prema snimci iz čl. Wagne r J.: A delibläti homokpuszta novényvilâga E. K. 1914. bunarima za stoku. Ovamo je uračunata i sva ona površina, koja se privremeno upotrebljuje u poljoprivredne svrhe kao deputatna zemljišta, zemljišta za proizvodnju hrane za drž. konje, zemljišta za rasadnike i si. Za površine, koje ne stoje ni pod kakvom kulturom, uzimane su samo površine puteva. Iz iskaza se podjedno vidi, koliko od koje površine spada na koji sjekored i koliko na koju Šumsku Upravu. Revizionalne radnje na Pijesku bilo je potrebno izvršiti, jer su stare već davno vršene. Stari privredni planovi bili su napravljeni za Deliblatsku i Belocrkvansku Upravu za vrijeme 1908—1933 g., za Banatski Karlovac 1919—1935 god. Za to čitavo vrijeme revizionalne radnje do sada nijesu bile provadane. Površine su se za to vrijeme mnogo izmijenile. Neke šumske površine uslijed štete od požara i mraza danas su čistine i obratno nekoje čestice, koje su vodene kao čistine ili pašnjaci, danas su obrasle drvećem, pa se moraju uzeti za šumske čestice. Isto tako su neke površine sa slabom reproduktivnom snagom panjeva, sa izdalim panjevima prestale biti šumske ili su u najboljem slučaju ostale još samo kao 159 |