DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 7 <-- 7 --> PDF |
pa je d o 1932 godine ograničeno 630.076 ha državne šume iprovideno trajnim graničnim znakovima. Ostalo je za arondiranje svega još nešto preko 20.000 ha. Od općinskih, školskih i privatnih šuma ograničeno je i arondirano 1,150.260 ha a ostalo je još da se svrši oko 1,000.000 ha. Danas je već arondiranje i ograničavanje državnih šuma u glavnom gotovo a od općinskih i privatnih arondirano,je i ograničeno oko polovine. Radovi oko uređivanja šuma počeli su 1893 godine. Međutim i o sistematskim radovima na uređivanju šuma može se govoriti istom poslije 1900 godine odnosno od 1901 kad su publikovani propisi za uređivanje državnih i općinskih šuma. Interesantni su podaci o uređenju šuma do kraja 1933 godine: od 817 državnih šumskih objekata u površini od 652.302 ha uređeno ih je 69 sa površinom od 365.309 ha; od 6.133 općinskih objekta u površini od 1,648.618 ha uređeno je 137 sa površinom od 185.833 ha; od 293.747 privatnih objekata sa površinom od 535.258 ha uređeno je 75 objekata u površini od 25.287 ha. Do kraja 1933 godine od 301.710 objekata sa 2.901.001 ha uređeno je bilo u svemu 285 objekata u površini od 587.228 ha. Prema tome ostalo je još da se uredi: 5996 općinskih objekata sa površinom od 1,459.785 ha 748 državnih objekata sa površinom od 286.993 ha 1009 školskih, crkvenih i manastirskih objekata sa 57.024 ha, te 293.672 privatna objekta sa 509.971 ha. Šuma je izložena raznim štetnim utjecajima pa granica šume još nije stabilizovana. Računa se, da je od oslobođenja Bugarske smanjen areal šume za kojih 10%. 2. Bugarski Zakon o šumama, koji je danas na snazi, donesen je 16 jula 1925 a publikovan u Državnom vijesniku br. 124 od 1 septembra 1925 godine. Zakon ima 9 poglavlj a koja obrađuju ovu materiju: prvo : šumsku svojinu (čl. 1—18); drugo : predmet šumskoga gospodarstva (čl. 19—34); treće : upravu šuma (čl. 35—58); četvrto : gospodarenje i iskorišćavanje šuma (čl. 59—115); peto : puteve i zgrade (čl. 116—128); šesto : pošumljavanje i uređivanje bujičnih područja (čl. 129—140); sedmo : fond za kulturne mjere u poljoprivredi, u šumama i na vodama (čl. 141—143); osmo : kaznene odredbe (čl. 144—195); deveto : prelazna naređenja (čl. 196—209). O objašnjavanju izvjesnih termina govore dva posljednja člana, u 210 i 211. U prvom poglavlju Zakon prije svega ističe da šume i planinski pašnjaci pripadaju od česti javnopravnim tijelima a od česti privatnicima. Prvima pri 71 |