DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 58 <-- 58 --> PDF |
pomaže izdavanju stručnih knjiga, uzima inicijativu za obrazovanje saveza za zaštitu prirode a zatim inicijativu za savez sa srodnim organizacijama — sa udruženjem agronoma i veterinara. Jedan od najvažnijih radova ovoga udruženja bilo je nastojanje godine 1927 i 1928, da se osujeti davanje koncesije za državne šume Dovlenske, Vaselikovske i Malko-Trnovske, što bi nesumljivo bilo od kobnih posljedica po budućnost tih šuma. U isto vrijeme saradivalo je udruženje na pitanju oko produženja koncesije u šumama Ruskoga Manastira pri čemu je zauzelo negativno stanovište — i koncesija nije bila produžena. Udruženje je steklo zasluga i godine 1930 kad se je suprotstavilo ostvarenju zaključka narodne skupštine — da se selu Batak da od državne šume oko 12.000 ha. Pri tom su jedinstveno nastupili i Udruže nje šumara i Udruženje akademski obrazovanih šumar a te su apelovali na najvišeg arbitra — na Poglavara zemlje. Udruženje nije jednom zauzelo stav protiv besplatnog dijeljenja drveta iz državnih šuma kao i protiv sličnih nepogodnih i štetnih zahvatanja u šumsko gospodarstvo. Bilo po svojoj inicijativi, bilo da je pitano — udruženje je davalo mišljenje o svim zakonskim predlozima, o projektima pravilnika, naredaba ili drugih odredaba Ministarstva. Udruženje je sa svojih zborova uvijek podnosilo predloge i rezolucije za unapređivanje šumskoga gospodarstva. Godine 1930 osnovano je Udruženje akademski obrazovanih šumara (Družestvoto na lesovodite akademici v Blgarija) . Ovo je udruženje kroz kratko vrijeme pokazalo lijep i uspješan rad. Njegovi su zadaci da združi sve akademski obrazovane šumare u zemlji, da medu njima razvija saradnju i solidarnost, da saraduje svestrano na razvijanju šumarstva i šumarske nauke u zemlji, da pomaže, kako bi šumari zauzeli što mjerodavnije mjesto u šumarskogospodarskom životu i da štiti profesionalne interese svojih članova. I ako je ovo udruženje sasvim mlado, ono uzima vidnog učešća u razvijanju šumarstva. Odmah kako je osnovano — u julu 1930 — predlaže Ministru Grigoru Vasiljevu memorandum o stanju i potrebama šumskog gospodarstva. Aprila 1932 povodom rada parlamenta na davanju državnih šuma i drvnog materijala besplatno ili po niskoj cijeni, izlazi pred narodno pretstavništvo, pred upravne vlasti i pred široku javnost sa dobro motivisanim izlaganjem, da se takav rad jednom spreči; zaseban broj svoga organa »L e s o v o d s k a misel « posvećuje interesantnoj temi — iznosi priloge za izučavanje osnovnih zadataka šumsko-privredne p o/ lit i k e u Bugarskoj. Udruženje ima 8 komiteta koji rade na postizavanju postavljenih zadataka: komitet za obrazovanje i praktično spremanje šumarskog osoblja i šumara u privatnoj praksi; za zakonodavstvo; za uređenje i gospodarenje u šumama; za uređenje bujica i pošumljavanje; za uzorna šumska gospodarstva; za pašnjake; za šumarsku terminologiju te za štampu i propagandu. Od januara 1932 izdaje udruženje četvrt-godišnje svoj organ — »L e s o v o d s k a misel«. 122 |