DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Zakonom iz 1924 to je izmijenjeno i to tako, da se je poljoprivredni fakultet izmijenio u poljoprivredno šumarski sa 5 katedara za šumarske discipline. U vezi toga mjeseca marta 1925 otvoren je šumarski otsjek na poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Sofiji. * * * Bugari ističu dva razloga što je osnovana zasebna institucija za gumarska naučna ispitivanja. Prije svega šumarska nauka ima mnogo pitanja od opće važnosti koja se u mnogo slučajeva mogu riješiti samo putem zasebnoga ispitivanja. S druge strane za ispitivanje je potreban kontinuitet u radu. Gotovo u svakom slučaju rad se produžuje na dulje vrijeme, redovito prelazi život jednoga lica pa mu kontinuitet može najbolje sačuvati zasebna institucija. U svakom slučaju šumarska naučna ispitivanja imaju cilj, da pomažu razvijanju šumarske nauke u zemlji. Na čelu zavoda za šumarska ispitivanja je direktor , koji radi sa potrebnim osobljem. U zavodu se predvidja više odjeljenja. Osoblje je od česti stalno a od česti povremeno pridijeljeno. U Ministarstvu je stalan tehnički savjet za šumarska istraživanja, koji daje mišljenje o godišnjem programu za rad. Prema pravilniku zavoda treba prije svega proučiti prirodne i gospodarske uslove u bugarskim šumama a onda ustanoviti mjere koje treba u njima preduzimati za racionalno gospodarenje i iskorišćavanje, Rad zavoda, prema tome, ima za cilj: 1) istraživanje prirodnih uslova za šumsku proizvodnju, 2) detaljno istraživanje tehnike za; podmladjivanje sastojina i pretvaranje oblika sastojina, 3) popravljanje tehnike u odgoju sastojina, 4) usavršavanje metoda za ustanovljenje drvne mase i 5) usavršavanje tehnike rada na pošumljavanju. U vezi toga a naročito s obzirom na istraživanje prirodnih uslova za šumsku proizvodnju, zavod ureduje šumske meteorološke stanice i saradjuje u tom pravcu sa direkcijom za meteorologiju, izučava ulogu suše u životu šume, izučava razvijanje sastojina u vezi sa njihovom strukturom (pokusne površine u Geniš-Adi, Čam-Koriji i Borisovoj Gradini kod Sofije). Što se tiče tehničkog rada oko podmladjivanja sastojina postavljena su pokusna polja u Geniš-Adi, da se iznadje najpodesniji način pomladjivanja hrastovih sastojina; u Čam-Koriji da se nadje najpodesniji način za prirodno podmladivanje jelovih i jelovo-smrčevih sastojina, u nasadama Borisova-gradina da se ustanovi najpogodnije vrijeme za sječu niskih hrastovih šuma s obzirom na njihovo pomladjivanje. U pogledu pretvaranja čistih sastojina u mješovite postoje pokusi u Geniš-Adi i Čam-Koriji; za pretvaranje niskih hrastovih sastojina u visoke u Geniš-Adi; za pretvaranje prolaznih četinarskih sastojina u stalne mješovite sastojine sa lišćarima u Borisovoj Gradini. U svrhu istraživanja njege sastojina ustanovljena su pokusna polja u hrastovim sastojinama u Geniš-Adi, u četinarima u Čam-Koriji te u sastojinama američkog hrasta u Borisovoj Gradini. 120 |