DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Lica, koja zloupotrebljavaju dano im pravo, da za naučne svrhe love divljač, kažnjavaju se globom od 1.000—2.000 leva, a dano odobrenje oduzima im se zauvijek. Čuvari šuma i druga lica slične kategorije, ako nose lovačku pušku ili vode u šumu lovačke psa, kažnjavaju se globom od 200—1.000 leva. Ko trguje sa korisnom divljači na način, koji nije predviden u Zakonu o lovu, kazniće se globom od 2.000 leva a jednako se kažnjava i onaj, koji kupuje divljač na način koji nije predviden u Zakonu o lovu. Divljač se konfiskuje i unovčuje u korist pomenutog račun a za razmnažanje korisne i tamanjenje štetne. Današnji Zakon o lovu u pogledu čuvanja i razmnožavanja korisne divljači mnogo očekuje od lovačke organizacije, upravo od njezinoga kulturno-prosvjetnoga rada. S obzirom na dosadašnja izlaganja možemo izvući zaključak o karakteristikama lovnog gospodarstva Bugarske: 1) divljač je svojina države — princip, koji ne nalazimo u mnogim drugim državama1; 2) zakon smatra lovačku organizaciju kao pomoćni organ Ministarstva; 3) šumarska administracija osigurala je sebi rukovodstvo pri ustanovljenju općih mjera za unapređivanje lova sa učešćem svoja tri člana u lovnom savjetu pri odjeljenju za šumarstvo i lov; 4) ustanovljenjem konta »razmnožavanje korisne divljači i tamanjenje štetne« pri fondu za kulturne mjere, osiguravaju se sredstva za unapređivanje lovnoga gospodarstva (Tom se kontu dodaje u posljednje vrijeme oko 2 milijona leva godišnje).; 5) investiranjem većih suma svake godine pomažu se lovne prilike iz dana u dan (Posljednje ´dvije-tri godine investira se svake godine preko 2 milijona leva, a prije toga investiralo se godišnje i 4 milijona leva). U Bugarskoj su uređene tri centralne stanice za razmnožavanje divljači. — u državnoj šumi Kodža Balkan i Ribarica za visoku divljač a u Topčiji za fazane. Osim toga revir Dženeva u kraju Pešterskom služi za visoku divljač naročito za srne i divokoze; u raznim krajevima države ima 12 stalnih rasadnika za divljač a u raznim šumskim upravama ima više privremenih rasadnika koji služe istoj svrsi. Lovački savjet pri odjeljenju za šume i lov izradio je i jedan tro godišnji plan za lovno gospodarstvo Bugarske koji ima svrhu da prije svega pomogne racionalno odgajanje i razmnožavanje korisne divljači. Za osnovice lovno-gospodarske politike u Bugarskoj uzimaju stručni krugovi slijedeće: 1) donošenje domaćih korisnih vrsti divljači na staništa gdje ih danas nema a zaštita i pomaganje na staništima gdje dolaze; uz to treba činiti i pokuse sa izvjesnim stranim vrstama (lopatar, muflon); 2) za izrađivanje i provođenje mjere za unapređivanje lovnoga gospodarstva potrebno bi bilo, da se ustanovi zaseban inspektorat za lov; 3) u cilju racionalnoga lovnoga gospodarstva treba zasebno organizovati gospodarstvo sa krupnom (visokom) divljači (jelen, lopatar, srna, divokoza, divlja svinja i veliki tetrijeb) a zasebno za ostalu divljač; 116 |