DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Članovi lovačkih udruženja nabavljaju lovnu kartu putem udruženja (Cl. 24). U petom poglavlju, koje govori o nadzoru i uređenju lovnog gospodarstva, nalazimo prije svega načelo, da opć i nadzo r nad lovnim gospodarstvom u državi pripada Ministarstvu poljoprivrede i njegovim organima, koji se staraju o izvršenju Zakona o lovu. Lovn i savje t pri odjeljenju za šume i lov predlaže mjere za unapređivanje lovne privrede u zemlji. U taj savjet ulazi načelnik odjeljenja za šume i lov, dva šumarska inspektora i dva pretstavnika upravnog odbora lovačke organizacije (Cl. 28). Da se zaštiti korisnu divljač — Ministarstvo poljoprivrede izdržava pazitelje lova za koje su predvidena novčana sredstva u državnom budžetu. Pazitelje lova drže i lovačka udruženja. Njih postavljaju rejonski šumarski inspektori na predlog šefa šumske uprave odnosno, u koliko se radi o paziteljima lovačkih udruženja — na predlog lovačkog udruženja. Inače čuvari šuma, pazitelji lova kao i svi javni službenici te članovi lovačke, organizacije imaju dužnost, da progone sve one koji se ogriješe o Zakon o lovu. Divljač na teritoriji jednoga administrativnoga okruga predmet je lovnoga gospodarstva u tome okrugu. O uređenju njegovu brine se rajonski šumski inspektor uz pomoć šefova šumskih uprava i lovačkih udruženja toga okruga (CL 31). Okružni lovački savjet predlaže mjere za uređenje lova u okrugu. Taj savjet čine rejonski šumarski inspektor, šefovi šumskih uprava i pretstavnici lovačkih udruženja u okrugu. Riješenja toga savjeta obavezna su za sva lovačka udruženja u okrugu, ako lovački savjet pri Ministarstvu u roku od mjesec dana ne traži, na osnovu motiviranih razloga, izmjenu. Okružni lovački savjet zasjedava po pozivu rajonskog šumarskog inspektora barem jednom godišnje (Cl. 33). Zadaća je svakog okružnog lovačkog gospodarstva, da stvori pogodne uslove za razmnožavanje korisne divljači i za istrebljenje štetne a onda da korisnu divljač, koja je predmet lova, iskoristi u smislu Zakona o lovu što racionalnije. Da se to postigne imaju lovačka udruženja u okružnom lovnom gospodarstvu više dužnosti: 1) da drže specijalne pazitelje lova; 2) da nabave i puštaju u lovište od korisnih vrsta divljači onu, koje je malo ili koja je nestala; 3) da se pobrinu za uništavanje štetne divljači; 4) da urede rasadišta za divljač; 5) da traže zabranu lova za izvjesno vrijeme ako je to potrebno u smislu Cl. 9 Zakona (Cl. 33). Da se rasplodi korisna divljač i da se uzmogne proučavati život divljači — Ministarstvo podiže centralne stanice za rasadivanje korisne divljači. I svako okružno lovno gospodarstvo ureduje rasadnike za korisnu divljač (Cl. 34 i 35). Rasadnici za korisnu divljač mogu biti povremeni i stalni. U njima je lov zabranjen. Zvjerad se u njima ima potamaniti. Država daje besplatno zemljišta potrebna za te rasadnike (Cl. 36—39). U Ministarstvu poljoprivrede uređena je specijalna statistika za lov (Cl. 40). 113 |