DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 46 <-- 46 --> PDF |
kanskom poluotoku uopće, pokriva poljska privreda veliki dio svojih potreba sa šumskoga zemljišta namičući odatle potrebnu krmu za stoku. Zbog toga je i došlo do mnogih prostranih paljevina u balkanskim drža vama:. Prekomjerna paša uzročnik je mnogih deterioriranja na šumskom zemljištu a uzročnik je i mnogih vododerina i bujica, ona je na putu pošumljavanju odnosno regeneraciji šume na mnogim staništima. U Bu garskoj misle stručni krugovi, da je u glavnom zbog paše jedna trećina šuma danas šikara, a da je 3 milijona dekara (300.000 ha) šumske po vršine danas bujično područje. Od pravilnoga riješenja paše zavisi po pravljanje prilika u šumama koje postoje i bez riješenja toga pitanja ne može se ni govoriti o provođenju potrebnih mjera za uređenje bujica, za pošumljavanje i za regeneraciju šume. U vezi toga potrebno je prije svega intenzivirati i racionalizirati obrađivanje zemlje i stočarstvo a onda provesti odredbe Čl. 109—113 Zakona o šumama. 3) Pitanje naselja u bujičnim područjima nije samo pitanje šumarsko s obzirom na privođenje kulturi tih zemljišta, nego je to pitanje socijalno i uopće pitanje državno. Na bujičnim područjima nema uslova za život pa je državna potreba, da se naselja odatle uklone na staništa, gdje će im život biti omogućen. Na tome se pitanju radi u posljednje vrijeme. 4) Obrađivanje zemlje treba dići na viši stepen. 5) Uzgajanje stoke je primitivno. Prema podacima bilo je godine 1926 u Bugarskoj 4,200.000 glava krupne stoke (preračunavanjem ovamo je pribrojena i sitna stoka). Za ishranu te stoke po prof. Stojanovu potrebno je godišnje 6„804,000.000 kg sijena. Kako se proizvodnja sijena cijeni na livadama na 1,,580,000.000 kg potrebno je za uzdržavanje stoke još gotovo tri puta toliko krme. Ta se potreba pokriva pašom u šumi i na šumskim pašnjacima. Dok se ne riješi pitanje uzgajanja stoke — da se smanji suviše veliki broj stočnih grla a naročito koza — neće biti željenih uspjeha na pošumljavanju i uređenju bujica. 6) Ni država ni općine ne daju dovoljno sretstava za pošumljavanje i uređenje bujica. Naročito u posljednje vrijeme spala je dotacija u državnom budžetu. I dok je ranije bilo 35 milijona leva godišnje u budžetu — u godini 1933/34 nalazimo svega 9 milijona leva. 7) Ne dostaje jedan opći državni program za šumsko uzgojne i uopće za kulturne radove u šumarstvu u čitavoj državi. 8) Nema detaljnog pravilnika za službu na pošumljavanju i uređenju bujica, kako bi se u radu provodio veći sistem. 9) Šumarski personal — ni onaj viši ni onaj niži, zaposlen kod pošumljavanja i uređenja bujica — nema potrebne stalnosti. 10) Pošumljavanja i izrađeni objekti u zaštitnim i strogo zaštitnim perimetrima ne čuvaju se dovoljno. U najviše slučajeva za to, jer nema dovoljno čuvarskoga osoblja. 11) Navode se i drugi nedostaci koje bi trebalo ukloniti: nedostajanje definitivnih uzgojnih osnova za rad kao i sistema u radu zbog česte izmjene osoblja; izvođenje sitnih radova na mnogo mjesta umjesto da se radovi koncentrišu; pošumljavanje i uređenje bujica u mnogo slučajeva u pravcu odozdo prema gore umjesto obratno; osustvo potrebne veze između uređivanja bujičnog korita, pošumljavanja i regeneracije šume; pošumljavanje pašnjaka na planinama, gdje nije bilo nikada šume; 110 |