DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Za godinu 1934 predvideno je bilo da se uzmu u obzir povremeni »t r u d o v a c i« iz 746 općina — u svemu 630.430 nadnica, a od toga se očekivao rad: 49.227 dekara novoga pošumljavanja; oko 80.000 de kara popunjavanja; 97.000 dekara regenerisanje šikara a u bujičnom području preko 4.000 m3 zida, i preko 15.000 tek. met. pletera. Zasebnu pažnju zaslužuje regenerisanje zakržljalih šuma, drugim riječima obnavljanje šikara. Taj rad je otpočeo godine 1911 do 1912, ali je spriječen ratovima. Poslije ratova ponova je nastavljen rad u ovome pravcu a naročito onda, kad su u šumsko-uzgojnim rado vima uzeli učešća i povremeni »t r u d o v a c i«. Poslije pošumljavanja i obnavljanje je šikara — što je u stvari do puna pošumljavanju — svakako krupan rad, koji izvode povremeni »t r u d o v a c i«. Od godine 1920/21—1931/32 obnovljeno je šikara u svemu preko 500.000 dekara (preko 50.000 ha). Do 1927 ovaj rad je slabo napredovao. Istom 1927 godine krenulo se je brže naprijed tako, te je u samoj toj godini 1 i K> puta više izrađeno nego za minulih šest godina. Godina 1928 bila je rekordna — te je godine obnovljeno šikare preko 113.000 dekara (preko 11.300 ha). Imajući u vidu radove te vrste počevši od 1921 — možemo kazati, da se godišnje obnavlja gotovo 40.000 dekara . A to svakako zadovoljava. Tehnički rad oko uređivanja bujica potiče još iz godine 1905; međutim intenzivniji rad počeo je istom poslije 1920 godine. Interesantni su podaci o radovima koji su učinjeni na pošumljavanju i na uređivanju bujica: od 1885—1920 izdano je za pošumljavanje i uređivanje bujica 4,230.867 L od 1920/21—1932/33 izdano je u istu svrhu 194,943.450 L Vrijednost rada što su ga izveli povremeni »t r u d o v a c i« i daći iznosi 38,410.200 leva. Vrijednost izvedenih radova od 1885—1933 iznosi 237,584.522 leva. Povremeni »t r u d o v a c i« i đaci dali su 1,280.340 nadnica. Jedna nadnica trudovaka računata je po 30 leva. Pitanje uređivanja bujičnih područja i pošumljavanja shvaćeno je u Bugarskoj veoma ispravno — kao opć« narodno pitanje i kao zadaća čitavoga naroda o kome postoji samo jedno jedino gledište: da se stvori mogućnost i osiguraju sredstva za što brže izvršenje ovoga nada sve kulturnoga posla. Bugarski stručnjaci čine izvjesne primjedbe u pogledu rada na pošumljavanju i uređenju bujica odnosno u pogledu rada na pošumljavanju uopće: 1) Svi zaštitni i strogo zaštitni perimetri nisu još izdvojeni, izmjereni, ograničeni i proučeni, kako to propisuje Čl. 20 Zak. o šumama, pa zbog toga još nije tačno utvrđena površina bujičnih područja i površina za pošumljavanje uopće, nisu utvrđeni tuđi tereni, koji padaju u ta područja i koje treba otkupiti, a nisu onda ni izračunata sretstva koja su potrebna za otuđivanje privatnih zemljišta, za radove oko uređivanja bujica i za pošumljavanje. 2) Pitanje paše u bujičnim područjima i na šumskom zemljištu uopće treba riješiti imajući u vidu potrebe objekta. I u Bugarskoj, kao na Bal 108 |