DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Čisti je prihod rastao iz godine u godinu: U godini 1924/1925 iskazana je zarada 9,168.244 leva; slijedeće go dine 11,591.039 leva; 1926/1927 bila je 15.743,731 leva dok je 1927/1928 iskazana zarada 78,870.460 leva. Iz godišnjih obračuna slijedi, da je »t r u d o v a t a p o v i n o s t« organizacija, koja daje viškove u formi izvršenog rada. Prema tome je to institucija za proizvodnju koja nije od štete po državu nego joj je korisna. Izgradnjom novih puteva, željeznica i drugih objekata, davanjem iz svoga gospodarstva potrebnog materijala — pragova, telegrafskih stupova, rudarskog drveta ova institucija povećava narodno bogattsvo svake godine. — Ona daje neocjenjive koristi državi još i s time, što podržava disciplinu kod mladeži, što ucjepljuje u dušu svima gradjanima svijest o pritjecanju u pomoć svojoj državi radom, kod nema budžetskih sredstava. O učešću »t r u d o v a k a« na podizanju šuma govorićemo u narednom dijelu. 5. U Bugarskoj ima obilje goleti raznoga tipa. Bujična područja medju njima zauzimlju naročito mjesto. Obešumljavanju i stvaranju bujica pogoduje više okolnosti: 1) konfiguracija terena — oko 35% površine pripada strminama i vrlo izbrazdanom planinskom brdovitom terenu, 2) geološka struktura — na velikim površinama dolazi obilje razdrobljenih stijena, što daje vrlo podesan materijal za stvaranje bujica. 3) klimatske i uopće stanišne prilike: kontinentalne klimatske prilike sa neravnomjernim i naglim oborinama pa česte oluje sa gradom, 4) prejako i neracionalno iskorišćavanje šumai, 5) raskomadanost privatnog šumskog posjeda — oko 18% šuma pripada malim posjednicima, gdje nema racionalnog šumskog gospodarstva odnosno gdje su šumske površine malene i usamljene, 6) naročito gospodarenje u visokim i niskim planinskim šumskim krajevima, u kojima je djelovanje bujica najjače — tu su niske šume na 60% površine a onda dolazi čulanje i kresanje, što sve pomaže kržljanju sastojina i eroziji šumskoga zemljišta a prema tome i stvaranju bujičnih područja, 7) primitivna i prejaka popaša u šumi i na šumskim pašnjacima, 8) prejaka naseljenost u šumi, gdje stanovništvo živi ponajviše od šume pa gdje stoka neracionalno iskorišćava pašu u bujičnim područjima, 9) neracionalna poljska privreda i 10) primitivno stočarstvo uopće. Na radu oko pošumljavanja odnosno uređivanja bujica počelo se raditi oko godine 1885. U tome radu treba razlikovati tri perioda: I. perio d od 1885 do 1904. To su u glavnom nasadi, koji imaju karakteristiku parkova, gdje dolazi do izražaja više amaterska inicijativa šumara za rad oko podizanja nasada nego strogo izgrađeni državni program oko pošumljavanja. II. period od 1905 do 1911. Godine 1905 udaren je temelj sistematskom radu oko uređenja bujica i pošumljavanja. U Kazanliku je organizovan prvi rad oko uređenja bujica i pošumljavanja a kao instruktori angažovani su šumari tudinci. Iz Francuske dolazi šumarski stručnjak Ber, da prouči bujična područja; angažovan je šumarski inspektor Vogeli, koji 1 maja 1905 stupa u bugarsku službu kao načelnik 105 |