DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 36 <-- 36 --> PDF |
do v olj i seosko stanovništvo i ono stoje u zadru gama i ono koje nije u zadrugama, dajući mu po tarif noj cijeni materijal na izrađivanje. U borbi između ova dva principa lako se razabire, da je ovome svrha kako bi se šumsko gospodarstvo učinilo što rentabilnijim, a drugome, da se zadovolje mo mentane potrebe stanovništva. U mjerodavnim šumarskim krugovima Bugarske vlada mišljenje, da je prvi princip — rad u režiji — svrsishod niji i da ga treba pomagati. U vezi navedenih posmatranja iznosi prof. Dimitroff u radu »G o r- ski kooperatizam u tuđini i kod nas«, da Bugarsko šumsko zadrugarstvo, iskorišćavajući blago nagomilano u prošlosti u šumi javno-pravnih tijela, koje u stvari pripada čitavome narodu, a k tome potpomognuto kreditima državnim, treba da bude podloženo državnoj financijskoj i gospodarskoj kontroli, da ga država vodi, kako bi moglo zadovoljiti podjednako i potrebe šumskih naselja a kako bi se moglo sačuvati i šumarsko-političke osnovice na kojima počiva šumsko gospodarstvo javno-pravnih korporacija. * * Razrivenost, koja se osjetila poslije rata gotovo na svima poljima kulturnoga rada i života u Bugarskoj, pokazujući sliku koja je bila daleko od onoga što je narod Bugarski za razmjerno kratko vrijeme od svoga oslobođenja stvorio, upućivala je narod i sve misaone ljude, da treba upregnuti sve kako bi se u što kraće vrijeme uspostavilo ono, što je razoreno, a kako bi se stvorile i nove kulturne tekovine. Istina, novčanih sredstava nije bilo mnogo, ali je bio jedan drugi izvor mogućnosti za rad. To je bila bugarska mladež, koja bi prema ranijim zakonima imala da služi vojsku. Poslije rata, u vezi ugovora o miru, bugarska mladež je u masama bila slobodna i trebalo je naći puta i načina, da se iskoristi za unapređivanje zemlje. U cilju organizovanja ove radne snage donesen je godine 1920 »Z akon za trudovatu povinost« — Zakon o dužnom radu. Po tome zakonu dužna je mladež da daje državi svoj rad kroz 8 mjeseci (»redovna trudova povinos t«), dok su stariji građani dužni da rade svake godine za općinu kroz najviše 21 dan (»vremena trudova povinost«). Držav a iskorišćava obavezni rad svojih mladih građana u prvom redu za izgrađivanje puteva i željeznica, za rad u državnim gospodarstvima, za rad na pošumljavanju, na iskorišćavanju šuma kao i za rad u izvjesnim državnim tvornicama. Obavezni rad svojih starijih gradjana iskorišćava općin a za svoje vlastite ciljeve prije svega za izgradnju puteva do tržišta i do željezničkih stanica, gdje se tovare seoski proizvodi, za izgradnju ulica, za izgradnju vodovoda, kanalizacije, regulisanje rijeka, uredjivanje bujica, isušavanje blata i močvara, za pošumljivanje, za općinske i druge radnje kao uredjenje parkova i tome si. Rezultati toga rada iz jedne godine, koje ovdje iznosimo, daju nam sliku o značaju ove ustanove: izgradjeno je puteva do tržišta i drugih km 307 popravljeno puteva do tržišta i drugih „ 1215 100 |