DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 35     <-- 35 -->        PDF

nalniji i najpodesniji način iskorišćavanjas obzirom
na prilike u Bugarskoj. Ističe se, da taj način eksploatacije
daje najbolje rezultate: Isključena je svaka krađa drveta, jer članovi
zadruge znaju, da se smije sjeći samo ono što je odredila za sječu šumarska
vlast, a to je uvijek u vezi sa racionalnim šumskim gospodarstvom.
Zadruge za to obraćaju mnogo pažnje čuvanju šumai. Ali osim
toga one su svjesne i drugih svojih zadataka a naročito da se devastirani
predjeli imaju posumiti. Zadrurge shvaćaju kulturno prosvjetni rad uopće
a naročito u šumarstvu onako kako treba. Što se tiče rada na samom
iskorišćavanju šume, naglašava se dalje, članovi zadruge su svjesni, da
treba baciti na tržište što bolji i što vredniji tehnički materijal. Razumljivo
je, da su za to potrebne i raznovrsne moderne instalacije i uređaji.
Istina, te instalacije traže jače investicije, ali su one i najbolja garancija
za što racionalnije iskorišćavanje šume. Svrha je postignuta onda, kad
zadruge uzmu učešća u svima momentima proizvodnje, počevši od sječe
drveta pa do prerade i prodaje materijala.


Pitanje šumskih zadruga najuže je povezano sa rješavanjem pitanja


o uslovima života šumskih naselja. U najviše slučajeva čitav se rad u
šumi ranije organizovao tako, da je preduzimač uzeo šumske naseljenike
kao najmljene radnike. Šumski naseljenik bio je s tim redovito, kad u
većoj kad u manjoj mjeri, eksploatisan pa nije ni volio šume. Stanj e
se mijenja kad taj šumski naseljenik postaje preduzimač,
koji će od svoje umješnosti i rada svoga -vidjeti
i puno koristi. On će tada šumu i zavoljeti, jer
će u njoj naći ono, što zemljoradnik nalazi na oranici
— puno uposlenje i plasiranje svoje snage. Na
taj će se način isključiti iz šume trgovac spekulant,
šuma će postati najaktivniji činilac za prehranu
onih, koji u njoj stanuju, koji je čuvaju od požara,
koji bdiju nad njezinim životom. Što šuma daje — treba
da daje vlasniku svome i onome, ko je izrađuje.
Zadružni sistem rješava u dobroj mjeri i jedno socijalno pitanje,
priučava svoje članove na red, disciplinu i pravilno shvatanje zajedničkog
života. Dajući uposlenje i kruha šumskim naseljima, iskorišćavanje
putem zadruga osigurače i red u iskorišćavanju šuma.


U novije vrijeme radne šumsko-proizvodne zadruge
privlače naročito pažnju. Izgleda, da one još ne vrše onaj utjecaj na
život i razvijanje planinskoga stanovništva, kakav imaju primjerice zadruge
u poljskoj privredi. Osim toga činjenica, da proizvadačke šumske
zadruge dobivaju glavni materijal iz državnih šuma a sasvim malo iz
šuma općinskih — upućuje stručne krugove na zaključivanje, da bi trebalo
šumsko-proizvodnim zadrugama prepustiti prije svega izrad u
etata općinskih šuma čiji je etat tri puta veći od onoga u državnim
šumama. Ovo je od važnosti utoliko više, što su općinske šume
redovito bliže naseljima, pa bi i zbog toga trebale da budu
glavni izvor i rada i zarade seoskoga stanovništva, koje je u njihovoj
blizini.


U šumarskom zakonodavstvu Bugarske u pogledu eksploatacije šuma
javno-pravnih korporacija prije svega u pogledu eksploatacije državnih
šuma — bore se danas dva principa. Jedan je da se eksploatacija
vrši u vlastitoj režiji, a drugi da se za


99 5