DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Sporedni šumski proizvodi — naročito popaš a — od velike sü važnosti. S njima je vezan život najširih narodnih slojeva. Prema sabranim podacima vrijedi stoka u Bugarskoj oko 20—30 milijardi leva, a godišnji se dohodak cijeni na preko 7 milijardi leva. Stoke se izveze za preko 1 K> milijarde. Razumljivo je, da uzgajanje stoke ima ogromno i gospodarsko i socijalno značenje. Međutim treba voditi računa o mogućnost i izdržavanja stoke. U Bugarskoj bi trebala da bude 4K—5 puta veća površina za proizvodnju stočne piće nego što je danas, da se pokrije sva potreba. Šumska površina, dajući od česti pašu stoci a od česti piću´u vidu grma i brsta nadoknađuje tu potrebu. S obzirom na opće narodno-gospodarske interese ne treba zaboraviti, da je šumarstvo zasebna grana privrede a zasebna grana uzgajanja stoke i da svaku tu granu treba zasebno pomagati. Na ovom mjestu treba da istaknemo mišljenje bugarskih stručnih krugova, da je zbog neracionalne popaše devastirano oko 500.000 ha šume, nastale su šikare . Utjecaju popaše pripisuje se činjenica, da je etat u bugarskim šumama danas oko 5X> milijona m3, dok bi u stvari trebao biti dvostruki, oko 11 milijona m3. Vrijednost popaše i sijena u šumama javno-pravnih korporacija daje godišnje preko 20 milijona leva. Kako se prihod iz tih šuma cijeni godišnje na oko 197 milijona leva, pomenuta suma za nuzgredne proizvode iznosi kojih 12% od toga. Da bi se regulisalo pitanje paše u šumi, predlaže prof. Stojanov: 1) odvajanje šume od pašnjaka, 2) povećavanje zemljišta za proizvodnju sijena ne na štetu šume nego na jednom dijelu današnjih pašnjaka, 3) melioriranje pašnjaka, 4) reduciranje broja stočnih grla naročito koza, 5) melioriranje rase stoke, 6) povećavanje broja goveda na mjesto koza. O uređivanju pašnjaka vršene su i detaljnije studije i donošeni prijedlozi o njihovoj melioraciji imajući pred očima prirodnu vegetaciju, analizu zemljišta i analizu dobivenog sijena (vidi studiju Stojanova i Ivančeva). 4. Naročitu pažnju privlače šumsko-proi.zvodne zadruge i ustanova takozvanih »t r u d o v a k a«. Potrebno je, da se na ovom mjestu na njih osvrnemo. S njima je povezan danas rad u privredi uopće a onda i rad u šumarstvu Bugarske. Sve zadrug e imaju gospodarske ciljeve: da osiguraju i olakšaju zadovoljenje ljudskih potreba. Zadruge ispunjavaju gospodarske funkcije uzimajući aktivnoga učešća u gospodarskome životu. Zadruge su udruživanje lica pa pretstavljaju formu izvjesnog kolek tivnog gospodarstva. Danas gotovo nema oblajsti u gospodarskom ži votu, gdje ili ne susrećemo zadruge ili gdje one ne bi bile moguće od nosno poželjne. Izučavajući gospodarsku suštinu šumskih zadruga možemo konsta tovati dvije glavne vrste: Jedne pretstavljaju srazmjerno staru formu — uzadruživanje vlasnika šuma — a to je zadrugarstvo, kojemu je osnovica šumsko vlasništvo. Te su zadruge poznate u srednjoj Evropi 96 |