DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 3 <-- 3 --> PDF |
............ .... 60 .......-.... 1936 Dr. JOSIP BALEN (ZEMUN) : POGLEDI NA ŠUMARSTVO BUGARSKE (VUES SUR L´ÉCONOMIE FORESTIERE DE LA BULGARIE) (Nastavak — Suite) IV. Šu´msko-gospodarske prilike Bugarske pokazuju više vrlo interesantnih karakteristika. One su u najužoj povezanosti sa općim kulturnim, socijalnim i privrednim prilikama zemlje, kojima je glavna podloga s jedne strane slobodno razvijanje kroz nešto više od 50 ,godina a s druge georafski smještaj i stanišne prilike, naročito utjecaj klimatskih činilaca Od važnosti je i struktura zemlje s obzirom na privredne grane uopće a na stanovništvo napose. Nisu bez jakog utjecaja ni specijalne prilike, koje su nastale poslije rata. Tome treba dodati još i izvjesne poznate osobine bugarskoga naroda koje mu daju naročito mjesto kad je riječ o poljoprivredi u najširem smislu podrazumijevajući ovdje i šumarstvo. Činjenica je, da je prošlo jedva 50 godina od oslobođenja Bugarske. Bilo je potrebno prije svega stvoriti uslove za naprednije šumsko gospodarstvo. Pri tom ne ćemo zaboraviti opću pojavu, dai je šumsko gospodarstvo redovito medu posljednjima kojemu se i u najnaprednijim narodima obraća pažnja — istom onda, kad se nestašica šume osjeti kao kolektivno zlo. Međutim šumsko gospodarstvo Bugarske pokazuje u raznim svojim detaljima da se razvija daleko brže nego u mnogim zapadnim državama. Klimatske prilike imaju za posljedicu naročite fitoklimatske odnosno fitosociološke rajone pa je s nji´ma usko povezano i šumsko gospodarstvo. Najbrojniji dio naroda — seljak — traži što više koristi od šume bez obzira u čijem je ona vlasništvu. To je i povod da se na državn u šumu gleda kao na specijalno zajedničko dobro čitavoga naroda od kojega treba da ima koristi prije svega seosko stanovništvo i to naročito ono u planinskim naseljima. Veza između šumskoga gospodarstva uopće i najširih narodnih slojeva, koju danas nalazimo u Bugarskoj, u mnogome je sasvim drukčija nego u zapadnim državama. Život kroz stoljeća pod tuđinom, kad se nije obraćala pažnja čuvanju šume zbog čega je devastacija preotimala maha, stavlja novoj Bugarskoj naročite zadatke u pogledu pošumljivanja i uređenja bujica. 67 |