DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Treće veliko postrojenje je zvano šumsko-industrijsko postrojenje »Karpati« u gradu Ruse, za furnire i ukočeno drvo. Pogon ima 275 HP. Postrojenje ima nekoliko odjeljenja: za rezanje trupaca: četiri jarma, 2 cirkulara, 1 frezmašinu, 1 mašinu za rendisanje; furnirno odjeljenje sa potrebnim mašinama za furnire, za spajanje, elektrohidrauličnu presu za ukočeno drvo, sušiona i t. d. U ovo je postrojenje investirano oko 8 milijona leva. Postrojenje uposluje oko 113 kvalifikovanih radnika, medu njima i dva inžinjera. Godišnje prerađuje oko 4—5000 m3 oblovine lipove, johove, brestove, bukove i brezove. Osim ovih postrojenja postoje tvornice za hemijsku preradu drveta. Prije svega je Sevlijevska fabrika baruta, blizu državne šume »Rosica«. Ona treba za suhu destilaciju godišnje oko 3.000 m3 drveta. Investicije iznose oko 3 milijona leva. Pogon je vodem 75 HP. Zaposleno je oko 40 radnika. Prerađuje se isključivo bukovo drvo. Dvije su tvornice kartona — jedna u Barakovu, čija je godišnja proizvodnja oko 3.000 tona, a druga u Knjaževu sa proizvodnjom oko 1.000 tona. Ove dvije fabrike troše godišnje oko 10.000 m3 smrčeve oblovine, koja je na tanjem kraju 10—20 cm debela. Osim pomenutih postrojenja ima i drugih koja troše već gotov, fazoniran materijal: fabrike za proizvodnju kolaše a za konac , troše oko 1.500 m3 brezovog fazoniranog materijala; fazonirani materijal troše i fabrike namještaja, muzičkih instrumenata i t. d. Tvornica šibica u Kostencu prerađuje obli materijal za kutije a topolov za pali-drvca. Proizvodi se 75—90 milijona kutija šibica. Tvornica uposluje što muških što ženskih — u svemu 350 radnika. Može se kazati da je hemijska industrija istom u razvijanju. Osim spomenute fabrike baruta blizu Rosice i nekoliko drugih malih instalacija sa oko 2 milijona leva investiranog kapitala, proizvodi seterpentin — oko 150.000 kg i katran oko 600.000 kg u Č epinsko j gori . Na primitivan način proizvodi se ugalj, oko 20—30 milijona kg ako je potražnja velika. Od ukupno proizvedenog drvnog tehničkog materijala preradi se godišnje oko 65% mehanički, 35% ručno. Zadnjih godina kretala se proizvodnja ovako: prosječno godišnje: tehničkog drveta m3 ogrijevnog drveta m3 1926—1929 847.000 3,490.000 1930 756.120 2,214.509 1931 657.867 2,321.642 1932 738.513 2,321.642 Imajući pred očima ukupan godišnji priraštaj, koji se cijeni na oko 5,600.000 m3, vidimo, da se posljednjih godina iskorišćava oko H/4—234 milijona m3 manje od ukupnog priraštaja. Razlog je tome, što nema puteva do šumskih kompleksa lišćara a zbog male vrijednosti drveta ne nalazi se danas računa za investiranje u izgradnju puteva. Stručni krugovi traže puta i načina da se, razvijanjem kemijske industrije, prije svega suhe destilacije drveta, podigne vrijednost drveta — što će orno 91 4 |