DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Bugarski stručni krugovi su mišljenja, da bi bugarske šume trebale imati godišnji priraštaj od cea 11 milijon a m3 — uračunavši ovamo i tehničko i ogrijevno drvo — mjesto današnjih 5 i % milijona m3. Razlog manjoj proizvodnji, koja bi zapravo trebala biti dvostruka prema današnjoj, treba tražiti prije svega u prevelikom opterećenju šume popašom. Drvna industrija nije naročito razvijena. Razlog za to nalazimo u srazmjerno maloj proizvodnji tehničkog drveta (800.000—850.000 m3). Drvni materijal prerađuje oko 800 primitivnih pilana na vodi sa po jednom pilom i 113 uređenih pilana sa ukupno 6.300 HP. U pilane je investirano oko 144 milijona leva a zaposleno je oko 3.500 radnika. U rajonima bukovih šuma postoje 124 radionice sa vodenim pogonom u kojima izrađuju razne posude, sprave te razno oruđe iz bukovine, grabovine i lipovine. U industrijskim postrojenjima preradi se godišnje prosječno oko 481.000 m3 tehničkog drveta. Kako se iz šuma dobija do 850.000 m3, preostali se dio tehničkog drveta upotrebi od česti u oblovini a od česti se u šumi fazonira ručno U šumi se najčešće izrađuje rudarsko drvo — oko 50.000 m3 godišnje — i željeznički pragovi — godišnje oko 80.000 m3 a osim toga piloti, telegrafski i telefonski stupovi, cijepana roba za kolarske i bačvarske potrebe a zatim i roba za razne druge potrebe. Što se izradi neposredno u šumi, redovito služi za pokriće potreba u seoskom gospodarstvu. Drvna industrija, upoređena sa drugom industrijom u Bugarskoj, nema bogzna kakvo značenje. U upoređenju sa drugim industrijama — investirani kapital pretstavlja ovdje samo 1.3%, iskorišćena energija 3% a zaposleni radnici 6%. Šumska je industrija najrazvijenija u okrugu Sofijskom pa u Čepinskom i Pašmaklijskom, tamo gdje ima najviše četinarskih šuma. Nije bez interesa da napomenemo najveća šumsko-industrijska postrojenja u Bugarskoj: Jedno je od najvećih svakako preduzeće Braće Balabanova u Kočerinovu. Osnovano je 1905 god. i ima 14 jarmova sa potrebnim cirkularima, mašinom za rendisanje i t. d. Za pogon služe dvije parne mašine sa 400 HP. Od 1925 do 1933 zaposlilo je to postrojenje godišnje oko 700 duša; godišnje je prerađeno oko 100.000 m3. Sad je to postrojenje u likvidaciji jer mu ističe rok koncesije sa Rilskim manastirom. Drugo veliko šumsko postrojenje jest državno u Dole n Čifli k u, koje je u rukama »t r u d o v a k a«, a zove se: Trudovoto gorsko stopanstvo »T i č a«. Postrojenje ima 5 jarmova (1 brzohodni). 14 cirkulara, 1 mašinu za rendisanje, 2 mašine za parkete. Pogon daje Gazogen motor od 160 HP. te 2 lokomobila i 2 benzin-motora sa daljnjih 90 HP. U godini 1933 preradili su 15.000 m3 oblovine, od čega je dobiveno 6625 m3 robe; od toga otpada 625 m3 (25.000 kv. m) na parkete. Na postrojenju je zaposleno 165 trudovaka . Na postrojenju ima i 1 kolarsko .odjeljenje i odjeljenje za namještaj. U preduzeću »Tiča« zaposleno je u svemu oko 1000 duša koje rade u šumi na sječi drvnog materijala, na pilani, na izradi rudarskog drveta, telefonskih i telegrafskih stupova i željezničkih pragova. 90 |