DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 25 <-- 25 --> PDF |
U Bugarskoj ima 41 šumska uprava za komunalne šume. Privatnici iskorišćavaju svoje šume slobodno pazeći da se ne naruše prava trećih lica i da se održe odredbe Zakona o šumama. Privatne su šume gotovo mahom šume niskoga uzgoja. Kako je šumski posjed privatnika vrlo iscjepkan u malim površinama, vlasnici se udružuju u zadruge stvarajući veće gospodarske jedinice. Teorijski je na taj način dobro riješeno pitanje uprave privatnih šuma. Šumama koje su u zadrugama gospodari se po planu. Birokratizacija Uiprave, prema mjerodavnim obavještenjima, smeta bržem razvijanju šumskog gospodarstva. Za intenziviranje šumskog gospodarstva potrebne su investi cije , prije svega za izgradnju puteva. Osim toga je potrebno da se eliminiraju raznovrsni štetni utjecaji, koji dolaze sa raznih strana. Nije bez utjecaja i činjenica da je mnogo puta i ovdje jednom čovjeku povjerena suviše velika šumska površina, dok prema Zakonu o šumama jedan stručnjak treba da gospodari najviše sa 5.000 ha visok e odnosno sa 10.000 ha niske šume. Prema tome bi Bugarskoj bilo potrebno 100 uprava za državne šume, 160 za komunalne, 64zaprivatne a6za manastirske i ostale — u svemu 330 uprava. Kako danas ima u Bugarskoj 75 uprava za državne šume, 41 za važnije komunalne šume, u svemu 116 upra va, a kako privatnim i drugim šumama upravljaju danas državni šumarski stručnjaci, koji vrlo često upravljaju i sa većim dijelovima komunalnih šuma, može se reći, da je danas u glavnom organizovana uprava u jednoj trećini bugarskih šuma. Sa intenziviraniem uprave šuma povećaće se, sigurno je, i efekat šumskoga gospodarstva. Među bugarskim stručnjacima vlada mišljenje da bi trebalo odjeljenje zai šume i lov pretvoriti u glavnu direkciju za šume i 1 o v analogno glavnoj direkciji bugarskih državnih željeznica. Uprava šuma imala bi se onda decentralisati organizovanjem nekoliko oblas nih direkcija šuma, koje će biti srednje instancije. Postepeno bi trebalo uvoditi revirne šumske uprave i dati mogućnost i slobodu u gospodarenju. Popunjavanje mjesta vršilo bi se konkursom. Traži se, da se šumarskom personalu osigura stalnost a da premještenja treba vršiti ili po disciplinskoj presudi ili po vlastitoj molbi ili zbog unapređenja. Naglašava se, da pomoćni personal treba imati potrebnu spremu i stalnost. Uz to se ističe, da svuda, gdje na rad personala ima utjecaja sa strane partizanske, šumsko gospodarstvo propada. 3. Unovčenje drvnoga materijala provodilo se donedavno u stablovini i to ili po cijenama cjenika ili licitacijom ili na osnovu naročite koncesije. U novije vrijeme vlasnici šuma prerađuju i sami etate u razne Sortimente pa je prema tome udešena i prodaja. Tipičnu prodaju putem koncesije nalazimo u šumskom gospodarstvu manastira Rila, gdje je od 1902—1933 sasječeno u svemu okq 1,205.646 m3, 89 |