DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Inače odredbe članova 84, 85 i 87 Zakona o šumama vrijede i za


privatne šume ukoliko ne stoje u protivnosti sa drugim specijalnim za


konskim odredbama.


U šesto m dijel u nalazimo propise o iskorišćavanju paše


drugih nuzgrednih proizvoda (Čl. 109—115). Analogno propisima za


iskorišćavanje glavnih proizvoda — iskorišćavanje paše i drugih nuz


grednih proizvoda vezano je također za gospodarsku osnovu. Izuzimaju


se izvjesni slučajevi u privatnim šumama. 0 zabrani paše, o puštanju


stoke na pašu pa o trajanju sezone ljetne i zimske paše — govore čla


novi 110—112. Lokalno stanovništvo ima prije svega pravo, da iskori


šćava popašu u šumi. Istom onda ako to nije moguće, mogu je i drugi


koristiti (Čl. 113).


Glav a pet a govori o putevima i zgradama (Čl. 116—128).


Ističemo naročito čl. 123 prema kome je podizanje pilana i drugih
postrojenja za industrijsku preradu drveta i drugih šumskih proizvoda
u unutrašnjosti šume ili u njezinoj blizini, na odstojanju manjem od
1000 m od vanjske granice šume — mogućno jedino po odobrenju Ministarstva
poljoprivrede a na prijedlog odjeljenja za šume i lov bez obzira
što o tome propisuju drugi zakoni.


U unutrašnjosti šume i na otstojanju do 100 m od vanjske granice
šume, daje se odobrenje za podizanje potrebnih postrojenja samo vlasnicima
šume. Ne dopušta se podizati pilane i druga postrojenja za preradu
drveta u šumi, gdje to nije u saglasnosti sa prilikama u šumskom gospodarstvu
(Čl. 124).


Sve pilane i druga postrojenja za preradu drveta i drugih šumskih
proizvoda, koja se zateku u unutrašnjosti šume, po pravilu su vlasništvo
onoga čija je šuma. Ranije podignute pilane odkupljuje vlasnik šume
(Čl. 126).


Iskorišćavanje pilana može biti u režiji vlasnika, davanjem u najam
po tarifi lokalnom stanovništvu, općini, selima ili šumsko-proizvodnim
zadrugama te davanjem u najam eksploatatorima šume (Čl. 128).


Glav a šest a sadrži odredbe o pošumljavanju i uređenju bujica.


Ministarstvo poljoprivrede brine se za povećanje površine šuma —
podizanjem novih šuma ili obnavljanjem uništenih — naročito tamo,
gdje se osjeća nedostatak šume ili gdje su velike površine šumskoga
zemljišta ostale bez šume. U vezi toga Zakon propisuje:


1) da se pošume sve paljevine u šumama državnim, općinskim i u šumama
drugih javno-pravnih tijela;
2) da se pošume državna i ostala pusta šumska zemljišta, koja su
određena za pošumljavanje (veza sa čl. 22 Zakona o šumama).
3) da se regenerišu odnosno kompletiraju zakržljale i suviše rijetke
šume i da se pošume goleti u šumi;


4) da se pošume sječine;


5) da se pomaže i unapređuje rad oko pošumljavanja, koja se vrše
inicijativom općina, raznih udruženja i privatnih lica (Čl. 129).


Odnosno odredaba navedenih pod pomenutim tačkama 2 i 3 određuje
zakon rok za izvršenje (Čl. 130):


za površinu do 10 ha — najviše 2 godine,


do 50 ha — najviše 3 godine,


! do 100 ha — najviše 5 godina,


do 500 ha — najviše 10 godina.


84