DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 18 <-- 18 --> PDF |
stoke i uopće materijal za gospodarske potrebe, ako nema dovoljno šuma općinskih i privatnih; mjesnom i daljnjem stanovništvu daje se po tarifi ležika, suvarci, oštećeni strukovi kod eksploatacije, ako se takav materijal ne može drukčije unovčiti; materijal raznim zanatlijama pa materijal onima koji su stradali od požara (Čl. 79). Gdje nema vlastite režije i gdje ili nema mogućnosti ili neće da vrši eksploataciju mjestno stanovništvo, vrši se eksploatacija državne šume licitacijom (Čl. 81). Iskorišćavanje državnih šuma na mješovi t nači n vrši se tamo, gdje nije uvedeno iskorišćavanje u vlastitoj režiji ili gdje još ima materijala za ikorišćavanje pošto su zadovoljeni i mjesno stanovništvo i druga lica koja treba zadovoljiti po Zakonu. Pri tom načinu iskorišćavanja učestvuje s jedne strane država a s druge drugi razni preduzimači. Država uzima učešća prije svega sa vrijednošću materijala koji dolazi pod sječu. Organizacija mješovite eksploatacije provodi se od slučaja do slučaja (Čl. 82). Putem koncesij a eksploatišu se šume u kojima se veći dio ne može iskoristiti kojim´ drugim načinom predvidenim u ovome Zakonu — bilo zbog veličine šume, bilo zbog udaljenosti od tržišta, bilo zbog nedostatka dobrih transportnih sredstava. Riješenje o koncesiji donosi Narodna skupština na osnovu uslova odobrenih po Ministarskom savjetu ali ne za duže od 40 godina (Čl. 83). U bilješc i kod ovoga člana nalazimo, da je konsesioner dužan povjeriti tehničko izvođenje poslova šumarskom stručnjaku koji inače ima prava na vršenje slobodne prakse. Pri eksploataciji državnih šuma treba prvenstveno uzimati radnike i vozare od okolnoga stanovništva (Čl. 84). O prodaji drvnoga materijala — na panju ili poslije grube obrade — o dozvoli za sječu i si. govori čl. 85, 86 i 87. U trećoj alineji čl. 87 nalazimo odredbu o davanju dozvole sječe organizovanim šumsko-proi z vodnim zadrugama . Sječa i odnošenje materijala sa sječina na mjesto preradivanja odnosno na pilanu, može se odobriti šumsko-proizvodnim zadrugama riješenjem Ministarstva poljoprivrede i prije uplaćivanja tarifom određenog iznosa. U tom slučaju vrijednost materijala treba platiti najdalje za šest mjeseci od dana kada je izdano odobrenje za sječu. Izvoz izrađenog materijala sa pilane ne dopušta se prije nego mu je uplaćena vrijednost i nego se izda dozvola za izvoz. U protivnom će slučaju šumarska vlast uzaptiti potrebnu količinu materijala za pokriće one sume, koju je bila dužna da plati zadruga. Zadruge, kod kojih je ustanovljena takova neispravnost, gube pravo da se koriste pomenutom odredbom (Čl. 87). Općine, koje su u čisto šumskim i u šumsko-poljskim rajonim a (Čl. 21), koje nemaju svojih općinskih šuma, imaju prava da ubiru za svoju korist do 15% od prodajne vrijednosti drveta i drugih šumskih proizvoda iz državnih šuma na njezinoj teritoriji a koji se prodaju po tarifnoj cijeni, licitacijom i koncesijom. U trećem dijelu su sadržane odredbe o gospodarenju i eksploataciji općinskih šuma (Čl. 92—101). Općinskim šumama upravljaju i u njima vode gospodarstvo ili općinski šumarski stručnjaci ili državni šumarski stručnjaci (Čl. 39). 82 |