DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Ü p r v o m dijelu — čl. 59 do 74 — nalazimo odredbe opće prirode o gospodarenju i eksploataciji šuma. Te su odredbe obavezne za sve vlasnike čiji su posjedi predmet šumskoga gospodarstva. Principijelno je zabranjen s tim objektima postupak koji bi vodio ka pustošenju odnosno koji bi doveo u opasnost daljnju proizvodnju. Šume, koje pripadaju državi, općini i drugim javnopravnim licima kao i privatne šume obavezne su da vode pravilno šumsko gospodarstvo (sa svakogodišnjim jednakim iskorišćavanjem). To ne važi za šume malih površina. Gola zemljišta, koja su objekat šumskog gospodarstva a nalaze se u unutrašnjosti šume, treba posumiti; gdje je suviše rijedak sklop i gdje je šuma zakržljala, treba je popuniti odnosno podmladiti; sječine treba posumiti u roku od 5 godina poslije obavljene sječe (Čl. 60). Uzgojni oblik šuma javno-pravnih korporacija je visoki , nisk i ili srednji . Gdje to traže potrebe naselja, ukoliko šume nemaju zaštitni ili strogo zaštitni karakter, može se iznimno dopustiti i č u 1 a n j e odnosno kresanje. Oblik se bira pri izrađivanju privrednog plana pazeći kod toga, da % državnih a polovina općinskih šuma u državi budu visoke (Čl. 61). Obr t za državne, općinske i druge šume javnopravnih korporacija također je Zakonom propisan; za visoke šume ne može biti manji od 60 godina a za niske manji od 15 godina. Ako je površina niskih šuma manja od 100 ha, obrt ne može biti manji od 10 godina. U izvjesnim slučajevima (kod dobivanja kore za tanin, kod proizvodnje lika, lisnika, kolja) obrt može biti manji od 10 godina (Čl. 62). U zaštitnim i strogo zaštitnim šumama, bez obzira *.. su, nije dopušteno čulanje a ni gola sječa na širokim pojasevima U tim šumama mogu biti propisane još i druge stege (zabrana paše, kopanje za izgradnju puteva i tome slično, čl. 63). Gospodarenje se ima voditi po gospodarskoj osnovi odnosno po gospodarskom programu (Čl. 64). Gospodarske osnove za državne i općinske šume izrađuju specijalne sekcije za uređivanje šuma; gospodarske programe rade šefovi šumskih uprava . Sume, potrebne za izrađivanje gospodarskih osnova i programa, predviđaju se svake godine u državnom budžetu Ministarstva poljoprivrede odnosno u budžetu fonda za kulturne mjere u poljoprivredi, u šumama i na vodama. Općine mogu i same da daju izraditi gospodarske osnove. U općinama, gdje polovinu budžeta pokrivaju prihodi šume, dužne su da daju izraditi gospodarsku osnovu u roku od 5 godina po stupanju na snagu Zakona o šumama. U tu svrhu može se odobriti i vanredno iskorišćavanje šume. Privatnici, izuzevši vlasnike zaštitnih šuma, dužni su da daju izraditi gospodarke planove odnosno programe. Gospodarske se osnove, po provjeravanju sa strane Ministarstva poljoprivrede, odobravaju Ukazom; programe odobrava Ministarstvo (Čl. 65). Gdje nema osnove odnosno programa za državne i općinske šume kao i za šume javnih korporacija uopće, iskorišćavanje može se vršiti samo po predlogu šefa šumske uprave a po odobrenju šumarskoga in 80 |