DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 130 <-- 130 --> PDF |
pa Čak i epohalnog značaja ostaju neregistrirana u onoj rubrici stručnih časopisa, kojoj je jedini zadatak baš ta pravovremena i sistematska registracija književnih noviteta svoje struke. Međutim ta paradoksna, na prvi pogled, činjenica lako se može tumačiti naprijed rečenim: opsegom, originalnošću i zamahom samog djela. Za knjigu g. Dra Mafinovića »šumsko-privredna geografija«, koja je izašla početkom pretprošle godine, već imamo jednu prognozu iz pera drugog našeg stručnjaka (Ministra na raspoloženju g. Dra Ulmanskoga) : »prava ocjena te knjige moći će se dati tek poslije godine dana i više«. Sada, kad je već prošla ta godina dana i nastaje ono neodređeno i rastezljivo »više«, koje bi se moglo protegnuti i u nedogled, odlučio sam da u nekoliko zbijenih redaka prikazem okosnicu tog novog i originalnog djela. Činim ovo bez ikakvih pretenzija da to bude definitivna ili] kako se izrazio g. dr. Ulmanski, »prava« ocjena, a još manje´ da to bude zadnja riječ povodom iznešenih u knjizi opažanja, zaključaka i konstatacija, jer će se na njih neminovno vratiti svaki, koji će htjeti raditi na području tih dviju disciplina: šumarske statistike i šumarske geografije. Na ovaj me je posao potakla još jedna činjenica: svojevremeno sam pokazao, kakvim neželjenim posljedicama mogu uroditi ležerne i tendenciozne ekskurzije »kroz šume cijelog svijeta«; sada me neki moji prijatelji nagovaraju da progovorim koju riječ i ovim povodom. Ne klonim se toga. Dapače prema prvotnoj zamisli t. j . u konceptu ove recenzije obradio sam mnogo šire i detaljnije analizu pojedinih poglavlja, kao što su na pr.: »dinamika šuma« i »šume sovjetske unije«. Poslije sam odustao od te zamisli u vezi sa novom namjerom: da posvetim i jednom i drugom pitanju po jedan poseban prikaz. »Djelatnost čovjeka, kojom on po smišljenom planu podmiruje svoje životne i kulturne potrebe, naziva se ekonomijom ili privredom«. Za autora je ova definicija privrede ishodište njegova rada. Tu njezinu suštinu on ne pušta iz vida ni onda, kad prelazi na šumsko-privrednu ge´ografiju kao posebnu granu, a to je poglavlje »pojam, važnost i zadatak šumsko-privredne geografije«. Autor se zadržao na metodima istraživanja i podjeli materije te nove i mlade discipline istaknuvši prednost kazualnodinamičkog metoda pred statističko-mehaničkim (deskriptivnim, kako ga zove autor). Dalje je poglavlje »definicija šume«. Ali ne kratka definicija šume kao ekonomskog objekta, kao što bismo možda očekivali. Ne, vrlo opsežan i kritički pregled svih definicija šuma. Na prvi pogled čini se da je to detaljiziranje suvišno, ali ako se sjetišmo da statistika ipak ostaje podlogom mnogih naših znanosti, čak i obrađenih pomoću kazualno-dinamičkog metoda, sa interesom pratimo svaki redak ovog poglavlja. Potreba tačne i uniformne definicije šume pored opće i specijalne važnosti, koju već davno brane1 mnogi naši i strani autoriteti, spada sad u probleme internacionalnog značaja. Mješovita komisija (četiri člana međunarodnog instituta za poljoprivredu i četiri člana međunarodnog instituta za statistiku) u prvom je redu uzela u pretres i rješavanje definiciju pojma površina šume. Poglavlje »Šuma kao geografska pojava« obrađeno je kratkim, ali vrlo jasnim i zaokruženim potezima. Na »Prirodnim uslovima šumsko-privredne djelatnosti« pisac se zadržao dulje obradivu posebno: 1) klimu, 2) edafske faktore i 3) reljef, dok je biotskim faktorima (ili »antropogeografskoj osnovici šumske privrede«) posvetio posebno poglavlje knjige. Dalje slijedi jedan od najinteresantnijih i najljepše obrađenih odsjeka »Dinamika šuma i sadašnje njihovo raširenje«. Ovamo spadaju poglavlja: »Rasprostranjenje šume u korizontalnom i vertikalnom pravcu«, »Kratak pregled raširenja važnijih vrsta (istorijski razvitak i sadašnji areali). U trećem otsjeku: »Stanište šumske industrije« autor ističe važnost triju poznatih faktora (prirodnih preduslova, fizičke i intelektualne radne snage i obrtnog i investicionog kapitala) i njihov refleks na jednu važnu fazu šumske privrede: prerađivanje1 šumskih proizvoda. 194 |