DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Da neko bude unapređen, svakako da će se tražiti da ispuni sve zakonske uslove u službi. Izuzetaka će biti, ali vremenom i ti će izuzeci otpasti. No i bez ovoga mislimo, da jedan šumarski stručnjak fakultetske spreme ne bi smeo zaključati svoj mozak i likvidirati sasvim sa stručnim usavršavanjem. Baš na položaju šefa uprave dobija široko polje rada. Poznata je činjenica, da studenti na uveniversitetima stiču potrebno teoretsko znanje, kako bi mogli ispite položiti. I pored toga što im profesori Universiteta nabrajaju mnoge udžbenike i pisce, oni nemaju vre´mena da ih pročitaju, a još manje da ih studiraju. A i kud bi dospeli, kad bi se za svaki predmet upuštali u veliku literaturu? Šumarski stručnjak na šumskoj upravi dobija priliku da praktično primeni svoje stručno znanje. Tu je on ostavljen, najčešće, samom sebi. U radu na šumskoj upravi vidi se i njegova teoretska a i praktična sprema. U koliko je taj rad raznolik i razvijen, a naročito terenski i obrada raznih stručnih elaborata, u tcliko će nailaziti na teškoće, na spoticanja, pa će i sam uvideti, .. mu nedostaje mnoga teoretska sprema. Prema ovome irršlenja smo, da šef šumske uprave treba da nastavi sa praćenjem šumarske literature, kako iz udžbenika, tako i iz knjiga, koje će izdavati bilo istaknuti šumarski stručnjaci, bilo profesori šumarskih Fakulteta, a naročito bi morao pratiti stručne članke u šumarskom listu, gde se raspravljaju aktuelna pitanja bilo teoretska ili praktična. Sef šumske uprave ne srne dozvoliti da ga vreme prelazi! Potrebno je da uzima aktivno učešće na skupštinama udruženja i podružnica, da učestvuje u debatama, da stvara stručne članke i predloge. Naoružan još većom teoretskom i praktičnom spre´mom, ne samo da će korisnije ..^ služiti poverenom mu gazdinstvu, već i sebi samome. Ovim ne mislimo, da se šef uprave ne bi smeo baviti i kakvim drugim naučnim radovima ili opštom književnosti, ali pre svega bi se morao baviti stručnom šumarskom književnosti. b) Popularisante šumarstva u narodu. Da je potreba popularisanja šumarstva neophodna u našoj državi, to svi uviđamo. Sem šumara, a tu ubrajamo i profesore šumarskih Fakulteta, sa izuzetkom vlasnika većih šumskih kompleksa, šumskih trgovaca i industrijalaca, lovaca i turista, ostali društveni slojevi pokazuju slabo interesovanje za šumarstvo, često puta njihovo je pojimanje o šumi i šumarstvu sasvim logičko. Mnogi pisci iz oblasti šumarske znanosti tvrde da nema kulturnog naroda, ako i šu marstvo ne cveta. Kako to pitanje stoji kod nas, poznato nam je. Varoško građanstvo baci koji pogled na šumu i na njene estetske i prirodne lepote tek u prolazu, t. j . kada šumom prođe, u banjskim letovalištima sa parkovima ili prilikom izleta u šumu. Bez preterivanja — i oni, koji odlučuju o budžetskim prihodima i rashodima za šumsko gazdinstvo, prosto se utrkuju da skrešu potrebne kredite, koji su u današnjim prilikama svedeni na minimum, te´ je zapretila ozbiljna opasnost toj privrednoj grani, izgleda da imaju slab ili nikakav pojam o šumarstvu. Kao da im je glavni posao da pronalaze šumske afere. Ovo je bolesna pojava, koju mi šumari moramo lečiti. Popularisanje šumarstva na selu je još od većeg značaja. Seljaci su u nepo srednoj blizini šume. Čitava sela ili naselja žive od šume. A šta da kažemo o šumskim štetama, koje godišnje štete šumsko gazdinstvo na milijunske svote? Pošto su sedišta većine šumskih uprava na selu, pa i bez toga šef šum. uprave najviše saobraća sa selom, popularisanje šumarstva kod najšireg društvenog sloja naše´g naroda mora mu biti imperativ. Kao što smo napred naglasili, najbolje će zaštititi šumsko gazdinstvo, ako podmiri seljačke i seoskih zanatlija potrebe u građi i gorivu do krajnjih granica. Na taj način većina seljaka neće podmirivati svoje potrebe ilegalnim putem. Pored ovog zadatka radiće i na popularisanju šumarstva držanjem popularnih predavanja seljačkom staležu. U predavanjima će opisati narodu značaj i važnost šume u eko nomskom i socijalnom pogledu. Ova predavanja treba držati ne samo odraslim, već i mla đim naraštajima, a naročito školskoj deci. Zakon o osnovnim školama, koji je povisio 189 |