DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 124 <-- 124 --> PDF |
granicama dozvoljenog što v.´še izide u susret željama navedenim društvenim slojevima. Nikakvu samovolju nesme sprovoditi, jer bi zbog učestalih slučajeva i mnogobrojnih tužbi protivu njegovih nezakonskih postupaka doveo sebe u veliku odgovornost. Prema svakom građaninu, pa ma to bio i ciganin , ugljar, mora biti pažljiv i predusretljiv i nastojati, koliko je moguće, da zadovolji njegovu molbu. U ovom službenom saobraćaju kao naročitu činjenicu ističemo doznaku stabala za ogrev i građu za seljačku i domaću potrebu, zatim pašu. Doklegod ima raspoloživog materijala, koji je predviđen u drvosečnoj osnovi, treba nastojati da se potrebe okolnih seljaka i seoskih zanatlija podmire u što većem obimu. Ovo je korisno ne samo zbog prikupljanja novčanih prihoda, već i zbog toga što, ako se´ dâ prilika okolnim seljacima i zanatlijama da mogu svoje potrebe legalnim putem podmiriti, neće navaljivati na šumu da te potrebe podmire ilegalnim putem (sem ređih slučajeva). Kod vršene same doznake i procene stabala u šumi ne srne se činiti razlika među moliocima, tako n. pr. da se rezervišu bolja stabla za pojedine interesente. Princip treba da je kod toga posla, da se ide sistematskim redom iz odeljka u odeljak ili po sekcijama. Izuzetaka nože biti, ako neki seoski zanatlija ili seljak treba specijalnu građu. Ko se protivno rukovodi kod tih procena i doznaka, izlaže sebe raznim žalbama i tužbama, sem toga ti žalioci i tužioci obično bacaju prljavu senku na rad šefa uprave pod vildom da je primio poklon ili što drugo. Nije1 redak slučaj da te žalbe i tužbe budu kolektivne i da se šalju ne samo Direkcijama i Banskim Upravama, već i samom Odelenju za Šumarstvo. B. Neslužbeni rad šefa šumske uprave. a) Rad šefa šum. uprave na šumar, polju. I ranije smo zastupali gledište, a toga smo mišljenja i danas: da nije dovoljna teoretska sprema na šumarskom fakultetu i dvogodišnja praksa, pa da jedan šumarski stručnjak može bez teškoća doći na položaj šefa šum. uprave. Ako je ovakva praksa postojala do nedavna, jer je to potreba službe iziskivala (zbog malog broja kvalifikovanih šumarskih stručnjaka), ta je potreba već podmirena. Okolnost da danas imamo poveći broj svršenih šumarskih inžinjera, koji ne mogu biti postavljeni bilo u državnoj službi, bilo kod imovnih opština, kod političke oblasti ili u privatnoj službi, potvrđuje naše mišljenje. Ne mislimo ponavljati svoja ranija izlaganja, da nije korisno po napredak tako važne privredne grane, kao što je šumsko gazdinstvo jedne šumske uprave, da tim gazdinstvom rukovodi mlad stručnjak bez dovoljno prakse i iskustva. Praksa bez teorije ne ide, a niti teorija bez prakse. Obadve moraju ići paralelno. Ako jedan šumarski stručnjak ima solidnu teoretsku spremu i podužu stručnu praksu, njegova će sposobnost doći do izražaja kod upravljanja i rukovođenja šumskog gazdinstva, pod pretpostavkom da je vredan, marljiv, savestan i pronicljiv. I pored napred nabrojanih uslova, kad jedan šumarski stručnjak zauzme položaj šefa uprave, postavlja se pitanje, da li je on sve postigao time što je ispunio te uslove? Da li je dovoljan samo kapital, koji poseduje sa Šumarskog Fakulteta, ili je potrebno da taj osnovni kapital stalno pove´ćava, kako bi uživao kamate? Ne preti li opasnost da jednoga dana načme i samu glavnicu? Bar nama šumarima mora biti stalno pred očima osnovni princip, koji se mora sprovoditi kod intenzivnog i racionalnog gazdinstva. Trajnost, t. j . glavnica, mora ostati netaknuta, a sadanja generacija srne uživati samo kamatnjak (prirast). Pa tako nekako moralo bi biti i sa stečenim teoretskim znanjem i slabom praksom. Pronose se glasovi, da će se pored praktičnog ispita, posle dvogodišnje prakse, ustanoviti još neki ispiti, ako se želi postići viši položaj u službi. Što je danas hipoteza, može sutra biti stvarnost. Do danas su unapređenja išla redovno, bez obzira, kojim se putem do njih došlo. Da li će tako i dalje ići? Svi znaci govore da neće. 188 |