DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 109 <-- 109 --> PDF |
se pošume iz žilja, u koliko je to moguće, inače se površine moraju zašumiti sadnicama. Mjestimično se u šumama Deliblatskoga Pijeska prakticira da se u starijim sastojinama podstojno sitno grmlje čisti i siječe, što se ne bi trebalo svuda dozvoliti, naročito ne kod šuma prispjelih za sječu. U starijim sastojinama oko petnajeste i oko dvadesete godine gdje je to moguće i ukazuje se potreba, provadaju se već prorede, gdje se uz suha, potištena i kržljava stabla vade i slabija stabla, a druga oslobađaju i gdje se nastoji povećati tehnička sposobnost preostalih stabala. Sav se taj materijal unovčuje na doznačnice uz kupčevu izradbu, premda bi se mogao raditi i u vlastitoj režiji. Nadnice u okolini Pijeska iznose za čovjeka 12—20 Din, zia ženu 10—15 Din, za djecu 7—12 Din. ... . .... .\..\::1...! Slika 22. Šumski rasadnik u Kajtasovu Nešto moramo spomenuti i o štetama u šumama Deliblatskoga Pijeska. Najveću štetu prave prizemni požari, gdje izgori sva suha trava, a s njome borovica i borovi, dok se drugo drveće oprlji i kasnije osuši. Za požar je opasno vrijeme august do novembra i suho proljeće do polovice aprila, dakle kad je suha trava. Požare prouzrokuju prolaznici nehotimično ili hotimično bacanjem neugašenih šibica i cigareta. Požar se gasi predusretanjem vatre i čišćenjem požarnih linija. Kod gašenja sudjeluje lugar, okoliš, a prema potrebi okolišna sela, opštine i vojska. Požari su već par puta zahvatili skoro sav Pijesak i uništili mjioge i s teškom mukom podignute crnogorične kulture kao i kulture, sa kojima su vršeni opiti. Prijeko je potrebno preduzeti najenergičnije mjere za sprečavanje nastanka požara. Požarom ocvrljeno i osušeno drvo unovčuje se na objave kao drvo od predužitaka ili vanrednih užitaka. Na višim mjestima iznad 120 m nadmorske visine, u udolicama gdje je hlađenje zraka po noći jako, vrlo su česti mrazovi u maju i junu u mladim bagrenovim kulturama, naročito kod mladih niskih, nježnih izbojaka iz žilja i panja. Dok su se pokrajne kulture podigle, dotle ova 173 |