DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Godine 1932 bilo je na Pijesku što stalnih, što privremenih rasadnika
55.07 kj. Zaliha sadnica sposobnih za sadnju bilo je koncem 1932
godine 363.500 kom. Ukupni troškovi za rasadnike iznosili su 93.571.10
Dinara. Troškovi za proizvodnju 1 kom. sadnice sposobne za rasadivanje
stoje 0.15—0.50 Din, prosječno oko 28 para.


U poslove njege sastojina spada čitav niz kulturnih mjera. U jesen
posađene bagremove sadnice u proljeće se prikraćuju ili sijeku na čep.
Kulture se na bivšim travnim površinama prve godine barem dvaput
okopavaju. Za okopavanje kultura bez medu-usjeva treba platiti, dok
za okopavanje sa medukulturama ne treba ništa platiti. Ako je moguće
ili potrebno i drugu, a možda i treću godinu medu kulturama raditi,
onda se i to radi.


Slika 21. Mrazište ili »bagremove metle«


Mlade se sastojine, u glavnom bagremove i djelomično topolove, u
koliko je to moguće, oko pete godine čiste. Sastojine ponikle iz panja
i žila nekad su se čistile isijecanjem suhih, kržljavih i suvišnih izbojaka
iz panja ili žila i postranim kresanjem ogranaka, dok su se sastojine
podignute iz posađenih sadnica samo potkresavale. Granje dobiveno kresanjem
i isijecanjem davalo se besplatno ljudima koji to rade. Ako dobiveni
materijal predstavlja neku vrijednost, kao na pr. vinogradsko
kolje, onda se još i plaćalo. Ova su čišćenja u predratnim godinama redovito
bila provadana, dok to u ratnim i poratnim godinama kao i danas
nije već slučaj. Potkresivanje i čišćenje od grana vrši se zato udešenom
Ajtayevo.m pilom sa dužim drškom. Bor nema potrebe za čišćenjem.


Kod drugoga se čišćenja, koje se obavlja otprilike oko desete godine,
potkresavaju grane i vade suha, slaba, potištena i suvišna stabla,
koja se prethodno označe. Drvo se već unovčuje na doznačnice, a kupac
ga sam izrađuje.


Uz ova čišćenja često se vade stari jagnjedovi i topolovi truli i čičkavi
panjevi i stabla, koja svojevremeno nijesu bila izrađena i niko ih
nije htio. Isti je slučaj i sa obgorjeliml stablima. Takova se stabla moraju
čim prije povaditi sa panjevima, da ne zauzimaju mjesto drugima i da


172