DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 107 <-- 107 --> PDF |
do 900 Dinara, prosječno 496.— Dinara. Troškovi sadnje i njega po jednoj biljci iznose 15—23 pare, prosječno 18 para. Potrebne sadnice za sadnju odgajaju se u vlastitim šumskim rasadnicima, od kojih su danas tri stalna (u Kajtasovu, u Grebencu i na Devojačkom Bunaru), a ostali su privremeni. U stalnim se rasadnicima uzgaja u prvom redu bor, a onda listače, koje se sade u malim količinama, dok se u privremenim rasadnicima skoro isključivo uzgajaju bagremove sadnice. Nekoje su vrste borovih biljaka bile zadnjih godina iz Senja i sa drugih mjesta, ali razumije se, nijesu dale povoljne rezultate. U rasadnicima bagrema događa se više puta zbog lošega zemljišta i eventualne kakove greške oko kulture da se tek samo jedan dio bagremovih sadnica može rasadivati nakon prve godine, dok se jedan dio mora pikirati ili preškolovati i tek kao dvo- ili možda još i trogodišnje sadnice saditi. Troškovi preškolovanja i odgoja ovakovih sadnica stoje u drugoj ili u drugoj i trećoj godini mnogo više nego uzgoj jednogodišnjih dobrih i zdravih sadnica iz sjemena. Zato treba ovo po mogućnosti izbjegavati. Jedan se dio slabijih bagremovih biljki na koncu, kad je rasadnik završio svoju funkciju, ostavlja da zašumi ujedno i površinu rasadnika. Razumije se, i tu se sadnice mtoraju ostaviti na propisnu daljinu. Slika 20. Jednogodišnji pomlađeni bagrem iz panja Posao se u rasadnicima obavlja kao obično: ugarenje i uništavanje trave i korova, oranje u jesen, oranje u proljeće, drljanje, vlačenje, valjanje, sijanje i sve što je s tim u vezi. Za preškolovanje slabijih sadnica bora i drugih listača upotrebljava se Hackerov stroj za pikiranje. Preškolovanje bagremovih sadnica da bi išlo brže, vrši se pod običan plug u svaku drugu ili treću brazdu. Radnici su podijeljeni na sekcije i dok plug obiđe i otpara 1 ili 2 prazne brazde, dotle radnik mora sa sadnjom svoga dijela i sa ugazivanjem i čepanjem sadnica biti gotov. Uzgojni se poslovi vrše neprestano za trajanja vegetacije: u glavnom okopavanje, plijevljenje i eventualno i zalijevanje. Vađenje se sadnica za rasadivanje vrši kod bagrema sa Törökovim plugom koji ide duboko i podsijeca sadnice, ali ih ne izbacuje, pa su sadnice na taj način kao utrapljene i vade se onda i onoliko kada i koliko treba. Da ne bi konje bagrem izgrebao i poderao im kožu, sadnice se najprvo presijeku 40—50 cm visoko sa jakim škarama (Hauptnerovim) i poslije toga se podoravaju i podasijecaju sa Törökovim plugom. 171 14 |