DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 104 <-- 104 --> PDF |
dine, koje nijesu bile potrebne za ishranu konja, unovčene su još za 15.815.— Dinara. Djelomično za travu, djelomično za gotovo sijeno, gdje je trava data bila za kositbu na dio (na pola) na pašnjačkim parcelama, koje nijesu bile izdane za pašu, dobiveno je na drž. dio 1932 god. 232 q sijena i za to polučeno 8.150.— Din. Same se čistine sa tako velikom površinom tako rekuć uopće ni ne iskorišćavaju. To je suviše slab prihod za toliko veliku površinu čistina i neiskorišćenih pašnjaka. Uređenjem i melioracijama livada i pašnjaka ovaj bi dio prihoda morao uz pašu i drvo biti jedan od glavnih prihoda. Unovčenje se trave i sijena vrši na objave i putem lokalne licitacije. Industrijske i ljekovite biljke na Deliblatskom Pijesku daju također priličan prihod. U 1932 godini izvađeno je 317 q žila sapunjače (Gypsophila paniculata) i zato postignut utržak od 15.846 Dinara (u 1931 god. prihod je bio 38.893.25 Dinara). Pošto je saponin vrlo tražen i dobro se plaća, treba mu omogućiti najunosniju produ. Slika 17. Pašnjak Rošiana sa pojištem Borovice, i ako je mnogo uništeno od požara i dosta sasječeno, ima još uvijek na Deliblatskom Pijesku oko 900 ha. Ona ne samo da igra vrlo važnu ulogu baš kod pošumljavanja najlošijih dijelova Pijeska i služi kao zaštita posađenim sadnicama, nego daje plod koji se, traži kod spravljanja klekovače, likera i u ljekarstvu. Godine 1932 nakupljeno je 200 q i utržak postignut od 5.098.— Dinara. I količina sakupljenoga ploda i postignuti utržak trebaju da dadu mnogo bolje rezultate. Samu borovicu upotrebljavaju za popravak puteva. Treba je poštediti od svake sječe. Drugi sporedni užici su već manji. U 1932 godini dala je prihod paša pčela u sumi od 2.079.— Din, žilje đipovine (2 q) u sumi od 1203.30 Din, cvijeće, rujev list, mahovina i pijesak svega ukupno 1250.— Din i lov 371.— Din. Lov je na 6070 ha izdan u zakup za 5.617.— Din, ostalo je pridržano za osoblje. Srne se već vide u dosta1 lijepom broju, lisica ima mnogo, pa je zbog njih razmjerno malo zečeva. Uzgoj fazana, koji su već par puta puštani, daje slabe rezultate zbog suviše lisica i zbog nepodesnosti terena za uz.goj fazana, pošto on traži u prvom redu mjesta u blizini vode, trske i usjeva, a ne suha mjesta, kao što je Pijesak. 168 |