DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-4/1936 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Din. Kod prvoga je vrijednosnog razreda Sadržan u cijeni i doprinos za uzdržavanje bunara. Ako se stoka, za koju je uplaćena pašarina drugoga vrijednosnoga razreda, napaja na motornim bunarima, onda se mora platiti još i 50% od pašarine na ime održavanja motornih bunara. Paša u zimskoj sezoni jednaka je cijeni paše drugoga vrijednosnoga razreda ili za goveče 4 Din, za june 2 Din, za tele 0.80 Din, za ovcu 1 Din i za jagnje 0.50 Din na jedan mjesec. Paša svinja nije dozvoljena na području Deliblatskoga Pijeska, a paša konja samo u toliko, u koliko su konji potrebni za poslove oko izvlačenja drveta i oko kulturnih poslova. Za pašnjake, pašu i motorne bunare u 1923 god. postignuto je svega 192.447.05 Din, od čega otpada na šumsku Upravu Banatski Karlovac 149.274.20 Din, a na Šumsku Upravu Deliblato 43.172.85 Din. Ovom prilikom treba odmah spomenuti da se troši na´motorne bunare, bunardije i stalne radnike oko polovice postignutoga utrška za pašu, tako godine 1931, kada je prihod od pašnjaka, paše i bunara iznosio svega 208.139.30 Din, od čega za Banatski Karlovac 190.510.— Din, troškovi su motornih bunara i stalnih nadničara iznosili 94.061.45 Din ili upravo 50%, jer se .-´ . . . Slika 16. Bunar sa motorom i otvorenim rezervoarom za vodu na Komu. motorni bunari nalaze na području Šumske Uprave u Banatskom Karlovcu. Šumska Uprava u Beloj Crkvi ne može imati prihoda od paše i pašnjaka, jer vazduhoplovna komanda vrši vježbe baš na onom dijelu, gdje se nalaze njeni pašnjaci. Kako se sadanji pašnjaci samo djelomično iskorišćuju, to su i prihodi pašnjaka jako slabi spram prihoda pašnjaka i svih prihoda u predratnom, ratnom i poratnom vremenu. Tome ima više uzroka. Povećanje prihoda moći će se postići jedino uređenjem pašnjaka i povećanjem intezivnosti gospodarenja, o čemu će posebno biti riječi. Od boljega zemljišta uzima se u poljoprivredne svrhe jedan dio za deputatno zemljište osoblja i za ishranu državnih konja triju Uprava. Zemlja se za ishranu konja redovito izdaje na pola (prve godine nekad i besplatno). U 1932 godini bilo je 65 kj. deputatne zemlje i 264.2 kj. zemljišta izdano u napolicu. Zemljište izdano u napolicu sa jednim dijelom! pašnjaka (koji je košen) dalo je 0.5 q pšenice, 13.7 q raži, 148.5 q zobi, 789 q kukuruza u klipu, 447.4 q munara sijena, 213 q travnoga i djetelinskoga sijena, 391 krst slame i 13.670 snopova kukuruzovine. Pio* 167 |