DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 58 <-- 58 --> PDF |
gom. Radi toga može se vidjeti, da države, koje nisu u posjedu izvora nafte i velikih množina kamenog ugljena, rade najviše na usavršavanju i povećanju pogona motora sa upojnim plinom iz drva ili drvnog uglja. U tom radu stoji na prvom mjestu Njemačka, pa zatim Švicarska, Francuska, čehoslovačka, itd. U Njemačkoj nastoji država da dođe do što veće upotrebe generatora za proizvodnju upojnog plina iz drva, te je naređeno u martu 1935 g., da svaki kupac po priloženoj potvrdi o kupnji istoga ima da dobije pomoć iz državne kase. Ta pomoć iznosi 600 RM za generator ugrađen na motorno vozilo, a 300 RM za generator ugrađen kod nepomičnog pogona. Novčana pomoć dostavlja se tvornici, kod koje je generator kupljen. Osim toga, da bi se omogućio što bolji promet motornih vozila tjeranih upojnim Dlinom iz drva, naredila je državna vlast da se imadu osnovati na svim glavnim cestama i raskršćima prodavaone drva u svrhu prodaje istoga upravljačima motornih vozila. Te prodavaone stoje pod nadzorom organa vlasti. Potrebno drvo dobivaće vlasnici istih iz državnih šuma, uz pola takse ili tržne cijene. U prodavaoni mora da bude uvijek na raspoloženju po 20 vreća suho izrađenog drva. Dimenzije komadića treba da budu 6X7X8 cm, a težina drva u vreći netto 25 kg. Ova su naređenja od zamašne važnosti za povećanje i proširenje pogona motora i motornih vozila sa upojnim plinom, a osim toga pri usitnjavanju drva na ove dimenzije naćiće zaradu velik broj nezaposlenih. Razumljivo je, da nabavka i montiranje generatora za proizvodnju upojnog plina iz drva zahtijeva znatnih troškova, ali se međutim već dokazalo, da se u roku od jedne godine ti troškovi potpuno podmire uslijed jeftinoće pogonskog sredstva. Pogon sa upojnim plinom iz drva gotovo je za 80% jeftiniji od ostalih vrsti pogona. Od interesa je spomenuti još neke slučajeve upotrebe upojnog plina iz drva. U Njemačkoj saobraća na uskotračnoj pruzi između Bielsteina i Waldbröla motorni vagon za 32 osobe tjeran upojnim plinom iz drva, koji postizava brzinu od 55 km na sat. U Italiji poduzela je poznata tvornica Fiat izgradnju autobusa tjeranih upojnim plinom iz drva, a osim toga vrši tvrtka Gassogene Dux A. G. pokusna oranja sa motornim plugom, koji se tjera upojnim plinom iz drva. U holandskoj Indiji stavila je vlada u promet 100 teretnih automobila, koji mogu da budu tjerani upojnim plinom iz drvnog ugljena, benzinom ili smjesom jednog i drugog pogonskog sredstva. U čehoslovačkoj nastoji neko veliko poduzeće da otvori prodavaone tvrdog drva za pogon motornih vozila u gradovima i na prometnim cestama. Dimenzije drva za pogon biće: 6X6X8 cm. U Švicarskoj vrše se opsežni pokusi i gradnje pogona sa upojnim plinom iz drva. Drveni se ugalj kao sredstvo za proizvodnju upojnog plina zabacuje u švicarskoj. Za nepomični pogon ustanovljeno je, da je za proizvodnju upojnog plina osim komadića drva podesno upotrijebiti još i pilotinu i strugotinu. Na kraju treba napomenuti, da se i u našoj državi izrađuju generatori za proizvodnju upojnog plina iz drva ili iz drvnog uglja, te da u jednom dijelu Vojvodine saobraćaju autobusi, koji se gone upojnim plinom iz drvnog uglja. Generatore u našoj državi izrađuje tvornica strojeva u Osijeku pod nazivom »Olt« generatori. Ta tvornica izložila je pr. g. na Zagrebačkom Zboru luksuzan automobil, koji se tjera upojnim plinom iz drvnog uglja. Isti se može osim toga upotrebiti i za benzinski pogon, ako se to želi. »Olt« generatori služe za pogon teretnih automobila, traktora, pumpa, itd. Prištednja je na pogonskom materijalu, kako tvornica naglašuje, do 80% radi toga, što »Olt generator« troši 1—1,25 kg drvnog uglja, mjesto 1 litre benzina. 5. O pragovima . Poznato je, da su u Njemačkoj na najvećem dijelu željezničkih pruga upotrebljavani željezni pragovi umjesto drvenih. Međutim vremenom se došlo do iskustva, da oni nisu podesni i da ne odgovaraju tako dobro svrsi kao drveni pragovi. Stoga je došlo naređenje uprave njemačkih državnih željeznica, da se svi kolosjeci I. razreda imaju montirati na drvene pragove. Godine 1926. iznosio je udjp 56 |