DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 53 <-- 53 --> PDF |
tnô prvo spomenute prihode, koje država dobiva za lovačke karte, banovina na pristojbama za lovačke karte i na zakupninama za lovišta, a općine na zakupninama. A ti prihodi su takodjer milijunski. Primjera radi navodimo samo savsku banovinu, gdje je dobila: 1.) država za lovačke karte Din. 153.536.— 2.) banovina za a) takse na zakupninama , 567.386.— b) takse na lovačke karte „ 349.821.— ili ukupno u savskoj banovini dinara 1,070.742 Uništimo zeca, uništili smo i te prihode, koje država i banovina dobiva, jer kako rekosmo, zec je dominantna divljač u tim krajevima. Njegovim nestankom prestat će i interes za lov, jer se neće imati šta loviti. Uz to bi bilo uopće nemoguće održati lov, jer bi svaki rekao da lovi zečeve, a usput bi tukao sve što stigne. Ovoliko što se tiče zeca s obzirom na naše prilike. Sada ćemo da vidimo, kako tretiraju toga nesretnog zeca ostale države. Zec je uzet u zaštitu i zabranjeno jte negovo slobodno i neograničeno ubijanje u prvom redu u skandinavskim državama, čija se poljoprivreda, kao na primjer u Danskoj, uvijek i nama stavlja za uzor. Zec je dakle zaštićen: Potpuna lovostaja: 1.) u Danskoj zakonom od 28. IV. 1931. od 18. XII. do 1. X. slijedeće godine 2.) u Švedskoj zakonom od 25. XI. 1925. a) u nekim pokrajinama od 1. I. do 15. IX. b) u drugim pokrajinama od 16. II. do 15. IX. U sasvim agrarnim državama, čija struktura u glavnom sliči strukturi naše drža ve, zec je takodjer zaštićen i to: 3.) u Poljskoj zakonom od 3. VII. 1927. Lovostaja: a) u Vojvodini Poznanjskoj od 15. I. do 1. X. b) u Vojvodini Pomeranskoj od 1. II. do 1. X. 4.) u Rumunjskoj zakonom od god. 1921. od 1. II. do 15. IX. 5.) u Bugarskoj zakonom od 25. I. 1926 od 1. II. do 15. VIII. 6.) u Finskoj zakonom od 23. II. 1923. od 1. III. do 31. VIII. U državama, kojih je intenzivna poljoprivreda poznata ne samo svim stručnjacima, nego koje čak idu sa najvećim žrtvama za autarkijom u poljoprivredi, zec je zaštićen i to: Lovostaja: 7. u Njemačkoj zakonom od 3. VII. 1934. od 15. I. do 1. X. 8.) u Čehoslovačkoj zak. od 25. VI. 1929. od 1. I. do 31. VIII. 9i) u Švicarskoj (cijeloj) zak. 10. VI. 25. od 1. I. do 30. IX. 10.) u Austriji i to: a) u Donj. Austriji zak. od 22. XI. 1901 od 1. I. do 1. IX. b) u Gor. Austr. zaki od 13.,VlIt 1896 od 15. .. do 1. X. c) u Štajerskoj zak. od 21. IX. 1905 od 1. III. do 1. IX. d) u Salzburgu zak. od 24. VI. 1910 od 1. I. do 1. IX. 51 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 54 <-- 54 --> PDF |
e) u Tirolu zak. od 14. V. 1924. od 1. II. do I. IX. f) u Voralbergu zak. od 29.XI. 1904 od 1. II. do 1. IX. g) u Koruškoj zak. od 4. VII. 1902 od 1. I. do 1. IX. 11.) u Francuskoj je zec zaštićen od 1. II. do 23. VIII. Jednako pozitivno znademo, da je zec zaštićen najnovijim zakonom u Italiji, a jednako u Engleskoj, Belgiji, Holandiji i Španiji, čiji nam zakoni momentano nisu pri ruci. Dapače i u Egiptu, gdje je na drugu divljač lov posve slobodan i neograničen, smiju se zec , gazela i kozorog ubijati samo na temelju posebne dozvole nadležne vlasti. Uočimo li dakle, da su sve evropske države najnovijim zakonima zaštitile zeca, tada se moramo pitati: Zar su sve ove evropske države toliko zaostale u poljoprivredi, da im zec na njihovim »bezvrijednim« poljoprivrednim produktima ne pravi nikakve štete, i zar se samo naša država u kvalitativnoj i kvantitativnoj proizvodnji poljoprivrednih produkata toliko uzdigla nad sve ostale evropske države, da samo njoj prijeti pogibelj, da će joj te produkte zec u tolikoj mjeri uništiti, da ga zato mora utamaniti? Naš novi lovni Zakon toliko je moderan, da pruža mogućnost potpune obrane poljoprivrednih produkata od svake divljači, koja se nakoti u tolikoj mjeri, da zaprijeti većom štetom poljoprivrednim proizvodima. Propis §-a 18 Zakona o lovu doslovno kaže: »Ban se ovlašćuje da poslije saslušanja Saveza lovačkih udruženja produži ili skrati lovostaju navedenu u §-u 17 (zabranjeno vrijeme) kao i da za nove vrste divljači uvede lovostaju za cijelu banovinu ili za pojedine srezove«. Iz ovog zakonskog propisa slijedi, da ban može u svako doba priteći u pomoć našem zemljoradniku u zaštiti njegovih proizvoda. Nu još bolju sigurnost za obranu poljoprivrednih proizvoda pruža propis §-a 20 Zakona o lovu, koji kaže: »Opšte upravne vlasti prvog stepena obraćaće pažnju da ovlaštenici lova ne gaje divljač prekomjerno na štetu poljoprivrede i šumarstva. Gdje se bude utvrdio preveliki priraštaj divljači, vlast će pozvati ovlaštenika lova, da je u odredjenom roku srazmjerno umanji. Za slučaj da ovlaštenik lova i poslije ponovnog poziva ne bi izvršio odstrel u dovoljnoj mjeri, opšta upravna vlast prvog stepena izvršiće otstrel pomoću ovlaštenih lovaca na trošak i opasnost ovlaštenika lova. U tom cilju, kao i radi potrebnog gajenja divljači (regulisanje srazmjera spolova itd.) ban će moći izuzetno dozvoliti otsrel izvjesne vrste divljači i u vrijeme lovostaje, no uvijek uz tačnu naznaku broja komada kao i roka u kojem se ima izvršiti otstrel.« Uočimo li ove zakonske propise, vidimo, da je u svakom slučaju naš zemljoradnik zaštićen ne samo od zeca, već i od svake druge divljači, koja bi ugrožavala i oštećivala njegove zemaljske proizvode. Slobodni smo dakle izraziti mišljenje, da bi Srpsko poljoprivredno društvo trebalo nastojati, da taj novi Zakon o lovu stupi na snagu u cijeloj državi, t. j . naročito na teritoriju rada toga društva, pak će baš putem toga novog zakona o lovu biti potpuno zaštićeni interesi zemljoradnika u cijeloj državi. 52 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 55 <-- 55 --> PDF |
KNJIŽEVNOST DR. ALFRED DENGLER: »WALDBAU AUF ÖKOLOGISCHER GRUNDLAGE«, II. AUFL., BERLIN 1935. Pet godina nakon prvog izdanja izašlo je već drugo izdanje ovog odličnog udžbenika i priručnika iz uzgajanja šuma. U novom izdanju nema bitnih promjena spram prvog izdanja.* Način obrade i razdioba ostali su posve isti. Djelo je kompletirano podacima iz stručne literature, koja je objelodanjena u međuvremenu nakon izlaska prvog izdanja. Naročito je dopunjeno poglavlje o njezi sastojina, i to prema najnovijim stručnim radovima Wiedemanna, Gehrhardta, Schädelina i dr. Otsjek o danskom načinu prorjeđivanju proširen je vrlo instruktivnim Metzgerovim shemama i napucima o proređivanju bukovih sastojina. U novom izdanju izostavljeni su manje važni podaci i bilješke. Time je omogućeno da djelo, pored toga što je kompletirano najnovijim spomenutim podacima, obuhvaća uglavnom jednak opseg kao i prvo izdanje (556 str). Ovom izdanju dodana je tabla o rasnim područjima bora u Njemačkoj. Osim toga broj slika je znatno povećan. Djelo je izišlo u nakladi Jul. Springera u Berlinu. Ing. M. Anić »PROPAGANDADIENST« O UPOTREBI DRVETA. Časopis »P r o p a g a n d a di e n s«, Wien, u svome Heft 2 od maja 1935 vrlo je interesantan. Svrha je listu, da u kratkim prikazima donese sva najnovija istraživanja i dogođaje iz raznih država, koji su u vezi sa produkcijom, izradom i upotrebom drva. U spomenutom svesku nalazimo opće informacije i opise priređenih izložbi, zatim informacije o drvnim građevinama i zaštiti drva od požara i truleži, o upotrebi drva za ogrjev, o upojnom plinu od drvnog uglja, o pragovima i novim mogućnostima za upotrebu drva, te 2 dodatka i to o radu oko poboljšanja šumske privrede u Švedskoj i o novim putevima u pogledu kemijske preradbe drveta. 1. Opće informacije i izložbe. Privredna kriza, koja je vladala, a još i danas vlada, prouzrokovala je velike gubitke u šumskoj privredi. To današnje slabo stanje šumske privrede pogoršavaju još i razni pronalasci, kojima se nastoji potisnuti drvo sa mnogih njegovih područja. Da bi se stanje šumske privrede i drvne industrije u zemljama, gdje one postoje, poboljšalo, poduzimaju se razne mjere sa strane nadležnih faktora kao i stručnih udruženja. Osim službenih propisa mjerodavnih faktora nastoje i stručna udruženja sa stručnim listovima, predavanjima, sastancima, izložbama, filmom i reklamom da pobude i podignu interes potrošača i publike, te da im pruže sliku o važnosti i koristi šumske privrede i drva za čitavu nacionalnu privredu. U tom pogledu naročito mnogo čine Njemačka i Čehoslovačka. Izložbe u Leipzigu, Bresslau-u i u Pragu u proljeće pr. g. bite su najbolja propaganda za upotrebu drveta u tim zemljama. Na izložbi u Bresslau-u bile su izložene sve moguće zgrade izgrađene od drva za gospodarstvo veličine od 15 ha, a u Leipzigu razna zaštitna sredstva protiv požara i truleži drvenih zgrada. Na izložbi u Pragu naročito je bila značajna i pohvalna pojava, da izlagači nisu išli za tim da stvore što veću reklamu za svoje proizvode, nego da što zornije prikažu važnost i korist šumske privrede i drva. Tim postupkom dobila je čitava izložba neki kolektivno-propagandni karakter za proizvodnju i upotrebu * Recenzija od Ing. Z. Vajde u Šum. Listu 1931, str. 131. 53 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 56 <-- 56 --> PDF |
drveta. Osim toga bili su prikazani na izložbi i´ razni strojevi, koji služe za izradbu i preradbu drveta. Iz tog dijela izložbe moglo se je jasno vidjeti, da drvna industrija ne predstavlja samo velikog producenta, nego ujedno i velikog konzumenta u pogledu proizvoda ostalih industrija. 2. Drvne građevine i zaštita drva od požara i truleži. U posljednje vrijeme pojavila se velika propaganda za što veću izgradnju drvenih zgrada u Njemačkoj, Engleskoj i u Austriji. U toj propagandi navode se kao primjeri Švedska i Norveška, gdje se danas najvećim dijelom grade zgrade iz drva, pa zatim Amerika, u kojoj od ukupnog broja kuća otpada 70% na drvene kuće. Uporedo s tom propagandom grade se i izlažu razni modeli drvenih kuća, s kojima se nastoji pokazati, da se od drva dadu izgraditi moderne kuće sa svim zahtjevima higijene i komfora. Osim toga provode se naučna istraživanja u mnogim zavodima sa svrhom, da se ustanovi veličina nosivosti različitih vezova, zatim da li je vezivanje greda pomoću čavala bolje od vezivanja sa svornicama. Nadalje se ispituje ekonomski profil greda i njihova nosivost, te razna zaštita drvenih zgrada od požara, truleži itd. Pod utjecajem te propagande izgrađena su danas u Njemačkoj po propisanim modelima i osnovama mnoga naselja isključivo iz drva. Uzrok su tome, kako se navodi sa mjerodavne strane, mnoge dobre osebine drvenih građevina, ali je ipak najvažniji financijski momenat. Gradnja je drvenih kuća naime za 25—30% jeftinija od gradnje kuća iz drugog materijala (cigla, beton, itd.). Osim toga nastoji se u Njemačkoj propagandom pojačati proizvodnja i upotreba šindre, što je faktično i uspjelo, a zatim upotreba ploča za izoliranje, koje se dobivaju prešanjem drvnih otpadaka i drva malene vrijednosti. Međutim čitava ta propaganda za izgradnju drvenih zgrada nalazi se u mnogim zemljama u nezgodnoj situaciji uslijed toga, što novčani i hipotekarni zavodi ne daju kredite za izgradnju drvenih kuća; nadalje što su premije za osiguranje drvenih kuća vrlo visoke. Uzrok svemu tomu je mišljenje, da je sigurnost drvenih kuća od požara kao i njihova trajnost vrlo malena, zatim da je cijena drvu nestabilna i vrlo pokretljiva u uporedbi sa drugim građevnim materijalom, pa da i taj faktor ima utjecaja na vrijednost čitave kuće. Međutim se je raznim primjerima i statističkim podacima dokazalo, da je to mišljenje potpuno krivo. Tako se ustanovilo na temelju statističkih podataka, da je tok cijena građevnog drva mnogo pravilniji i stabilniji nego tok cijena ostalog građevnog materijala i gradilišta. Nadalje se s obzirom na opasnost od požara navode podaci iz Amerike, gdje na požar drvenih kuća otpada 1,64%, a na zidane kuće 2,9%, premda drvene kuće zauzimaju u Americi 70% od ukupnog broja kuća. Kao primjeri trajnosti drvenih zgrada napominju se drvene kuće u Alpama, nadalje mnoge crkve izgrađene iz drva u Švedskoj, Norveškoj i Njemačkoj, koje postoje već stoljećima. Te primjere navodi propaganda za izgradnju drvenih zgrada i nastoji kod nadležnih faktora i novčanih zavoda da stvori povoljan teren za davanje kredita u svrhu izgradnje istih. Kod tih intervencija navode se još i moderna sredstva, kojima se nastoji opasnosti, koje prijete drvenim zgradama, svesti na minimum. U današnje vrijeme postoji naime velika množina raznih preparata,´ kojima se odstranjuje u velikoj mjeri opasnost od požara i truleži. Ti preparati dolaze pod raznim imenima. Upotrebljavaju se tako, da se ili namazu na drvne dijelove, koje treba zaštititi, ili da se utisnu u drvo pod pritiskom u vacuumu. Mnogi od njih imaju još i to svojstvo da pri pojavi požara razvijaju veliku množinu mirisa po paljevini i tako signaliziraju opasnost. Na leipziškom sajmu uzoraka bili su u proljeće pr. g. izloženi patentirani preparati protiv požara i truleži »Locron« i »Intravan«. »Lokron« se upotrebljava već za gotove drvne zgrade. S njime se drvo premazuje, te se tako stvara oblog, koji ga zašti 54 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 57 <-- 57 --> PDF |
ćuje od požara i truleži. Nasuprot tome je »Intravan« sredstvo za impregnaciju i dolazi u obzir samo za drvo, kojim će se graditi. Osim toga pronađen je nedavno u Njemačkoj još jedan novi preparat za zaštitu drva od vatre, koji se dobiva kao sporedni produkt kod fabrikacije celuloze. Komisijski pokusi provedeni s tim preparatom u tvornici celuloze Waldhof dali su izvrsne rezultate. Nadalje se vrše pokusi u svrhu čuvanja drva protiv truleži u´Sovjetskoj Rusiji sa octenom kiselinom, a u Francuskoj i Švedskoj završena su istraživanja, kojima se ustanovilo, koje vrsti gradnje i drva pružaju najveći otpor protiv vatre. U Švedskoj je ustanovljeno, da zid od mekog drva sa 50 mm debelim piljenicama, obložen sa obje strane slojem azbest-cementa debljine 25 l/2 mm, pruža otpor protiv vatre za vrijeme od 2 i sata. Ako je sloj azbest-cementa debeo samo 8 mm, onda taj otpor traje 1 sat, a ako je sloj od azbest-ljepenke debeo 3 mm, anda otpor traje samo Vž sata. Navedene pokuse pomagala su novčano osiguravajuća društva, budući da se na temelju njih ustanovilo, kolik otpor pružaju pojedine građevine protiv vatre, a o tom je ovisna visina osigurnine. 3. O upotrebi drva za ogrjev. Velika propaganda za upotrebu ugljena, a zatim odlika ugljena da daje dvostruko veću množinu kalorija nego drva, potisnule su drvo kao gorivi materijal. Međutim u zemljama, gdje ugljena nema ili se nalazi u malenim količinama, cijene njegove su vrlo visoke, pa je prema tome i trošak loženja s njime vrlo velik. Uslijed toga poduzeti su razni pokusi u Francuskoj po »Comité d´Entente de la Foret française«, a u Švicarskoj po »Brennholzkommission« da se ustanovi ogrjevna snaga drva za različito konstruirane peći. Pokusi su pokazali, da se sa drvom u ispravno sagrađenim pećima dade ekonomično ložiti, a postignuti rezultati da su gotovo isti kao sa najboljim pećima kod upotrebe ugljena. Osim toga ustanovljeno je, da postoji velika uštedn a na troškovima loženja, ako se upotrebljava drvo namjesto ugljena, ali razumije se uz uvjet, da ne postoji oskudica na drvu; nadalje da je loženje drvom mnogo zdravije nego loženje ugljenom. Nakon tih pokusa bilo je u Švicarskoj naglašeno, da uzrok manjoj upotrebi drva za ogrjev treba tražiti u propustima oko usavršavan a uređaja za loženje drvom; zatim u izradbi i dobavi ogrjevnog drva, koje se nisu prilagodile modernim zahtjevima. Da je tome tako, interesantno je napomenuti, da su pekari u Francuskoj u predjelima bogatim na drvu počeli ložiti krušne peći sa »Masutom«, premda je on mnogo skuplji od drva. Uzrok je tomu bio taj, što je postupak sa »Masutom« jednostavniji. Međutim uslijed loženja s njime kvalitet hljeba je pao i nije odgovarao zdravstvenim zahtjevima. Protiv ovako slabog hljeba pojavili su se prigovori, a ujedno j zahtjev da pekari lože krušne peći i dalje sa drvom. Pekari su na to pristali, budući da je loženje s drvom mnogo jeftinije, ali uz uvjet da im se ogrjevno drvo dostavlja tako izrađeno, kako je za njihovu upotrebu najpodesnije. U švicarskoj je nadalje tvrtka Sulzer izvela pokuse sa ogrjevnim drvom za centralno grijanje. Pokusi su pokazali, da tvrdo drvo kao gorivi materijal daje bez promjene roštilja parnog kotla gotovo iste rezultate kao i koks, samo posluživanje zahtijeva više vremena i pažnje nego kod koksa. U Austriji je opet u najnovije vrijeme konstruiran uređaj za brzo grijanje vode, koji se loži samo sa mekim drvom. Uopće može se naglasiti, da se danas mnogo radi na usavršavanju peći i uređaja za loženje drvom. 4. O upojnom pli .... iz drva i drvnog uglja. Posljednjih godina došlo je u mnogim zemljama do velike upotrebe upojnog plina iz drva ili drvnog uglja za pogon strojeva. Uzrok toj velikoj upotrebi je u prvom redu jeftinoća toga pogonskog sredstva, a zatim što danas svaka država teži za pozitivnom trgovačkom bilancom, te prema tome nastoji da sve potrebe namiruje vlastitim sirovinama, produkcijom i sna55 |