DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 50 <-- 50 --> PDF |
ine pogledu, treba nešto učiniti. Potrebno je dakle nešto učiniti, bar ukazati na već postojeće činjenice, jer će se na taj način otkriti same konture onih mera, koje bi u ovome pravcu trebalo primeniti. Shvatanje šumarstva i njegovih principa u širokim narodnim slojevima pokazuje neosporno ceo niz tradicionalnih grešaka i neobaveštenosti. I ako vidimo naprimer, da naš narod pokazuje težnju, da krčenjem šuma proširuje svoje poljoprivredno zemljište, onda moramo o tome razmišljati sa dovoljno pažnje i razumevanja. Najzad bilo bi besmisleno uveravati te široke slojeve naroda o izvesnim merama za održanje naših šuma, ako svakodnevni praktični život to grubo i očigledno može demantovati. Ako dakle budemo složni u mišljenju da treba sačuvati i održati naše šume, onda moramo u tu potrebu uveriti i svakoga seljaka, jer su oni šumi najbliži i čvrsto vezani za nju. Način, na koji se takav zadatak može postići, više je nego komplikovan i veoma delikatan. Međutim u tome pogledu izgleda da ne pomaže nikakva akcija, koja se ograničava na propisima, naredbama, pa čak ni na popularnim predavanjima. Mora nam biti jasno, da seljak živi od hleba i da ziratna zemljišta predstavljaju njegov faktor za egzistenciju. Ako uspemo da seljak dobije svoj odgovarajući deo i iz šumske privrede, onda možemo biti sigurni, da će šuma pretstavljati i u njegovim očima jedno vrelo materijalnih koristi. Nama je poznato, da često padaju i ljudske glave samo zbog jedne preorane brazde, pa moramo shvatiti da narod u svome egoizmu i borbi za opstanak čuva sve ono, od čega dobija i najmanju korist. Ako uspemo dakle da šumu pretstavimo kao opšte narodno dobro i ako to bude izraženo ne smo na papiru, nego i u stvarnosti, onda popularizacija i propaganda šumarstva nailaze na plodnu podlogu za svoje uspešno razvijanje. Razne ideje i mišljenja daju različite pravce, kojima bi se moglo postići nešto povoljno u ovom pogledu. Jedna od najpogodnijih za naše prilike biće svakako ideja sa šumarskim zadrugama, koja je našla dosta svojih pristalica, ali kao da je zastala u svome napredovanju i širenju usled opštih privrednih nezgoda. Ing. Jov. Stanimirović SAVEZ LOVAČKIH DRUŠTAVA SAVSKE BANOVINE O TAMANJENJU ZEČEVA. Proljetos je Srpsko poljoprivredno društvo donijelo´jedan zaključak za tamanjenje zečeva, povodom kojega je Savez lovačkih društava za Savsku banovinu na poticaj Jug. šum. udruženja zauzeo u navedenom predmetu uglavnom ovo stanovište: Zaključak 61-og Srpskog poljoprivrednog društva od 24-1111935, kojim je zaključeno, da se zec (Lepus europaeus) proglasi štetočinom i da se dozvoli slobodno (neograničeno) njegovo tamanjenje, kolikogod je dobronamjeran s obzirom na zaštitu nekih poljoprivrednih produkata, a naročito blagorodnih voćaka, toliko je ipak na veliku štetu opće narodne privrede. Korist, koju odbacuje prihod od lova na zečeve, nesravnjivo je veća od visine i vrijednosti onih šteta, koju zec napravi na voćkama i na nekim poljoprivrednim usjevima (pasulj, kupus i t. d.). Nu i ove štete dadu se svesti na minimum, a i posve ukloniti razumnim i dobrim gospodarenjem. Naš novi Zakon o lovu od 5 decembra 1931 vrlo je dobro odvagnuo koristi i štete, koje dobivamo od zeca, pak je samo na temelju toga prosudjivanja uvrstio zeca u zaštićenu divljač i jer je to prosudjivanje na temelju statističkih podataka iz naše države dokazalo, da je zec kao divljač, koja se troši u tuzemstvu i prodaje u inozemstvo, od velike koristi po opće-narodnu privredu. 48 |