DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 5 <-- 5 --> PDF |
vredi, dok ćemo u šesto m poglavlju iznijeti izvjesne reminiscencije s našega puta, koje će, držimo, pored onoga, što smo vidjeli u stručnom pogledu, ostati u najdubljoj uspomeni. Put ekskurzije članova našega Udruženja ucrtan je na pridruženoj karti. Literatura, kojom smo se služili, navedena je na kraju ovoga rada, ali već ovdje naročito ističemo, da nam jezaprvopoglavlje služilo djelo Pavić-Cepelić: Josip Juraj Strossmayer, biskup Bosansko-Djakovački i Srijemski, 1850—1890; za treći di o studija prof. N. Stojanova: Aklimatizacioni problemi u Bugarskoj; za četvrti dio Knjiga o bugarskoj šumi, kokoju je izdalo god. 1934 Ministarstvo Poljoprivrede u Sofiji povodom takozvane »šumske nedjelje«. I. Veza sa Bugarima nije stvorena u isto vrijeme, kada je došlo do zbliženja medu drugim Južnim Slovenima. I kad je misao o južno-slovenskom bratstvu osvajala i najšire narodne slojeve, nije se još javila težnja i za bližom vezom između Bugara na jednoj i ostalih Južnih Slovena na drugoj strani. Ilirski pokret, koji je obuhvatio i Hrvate i Srbe i Slovence, nema veze sa Bugarima. Ljudevi t Gaj , koji u pjesmi »Još Hrvatska nij´ propala« spominje »Kranjce, štajerce, Gorotance, Bosnu, Srbije, I s t r i j a n c e«, ne osvrće se na Bugare, koji su baš u to doba bili teško pritisnuti turskim jarmom. Bližu vezu sa Bugarima, upravo istinsko staranje za njih i za njihov napredak susrećemo kod apostola jugoslovenske misli J. J. Stross maye r a. I prije nego se osvrnemo na pojedine momente, koji su u vezi sa bugarskim šumarstvom, mislimo da neće biti suvišno, ako istaknemo izvjesne činjenice iz Strossmayerove dobe. One će nam dati u velikoj mjeri obrazloženje za mnoge izljeve simpatija, kojima su nas obasipali Bugari, one će nam objasniti u velikoj mjeri, zašto su bugarski intelektualci i u najšire narodne slojeve — o čemu smo se na svakom koraku osvjedočili — prenijeli ljubav i duboko osjećanje prema nama. Vidjećemo, da za vezu sa braćom Bugarima imamo i tradiciju , koja nije bez važnosti i osnova. Da damo barem donekle sliku o vezama, kojima je udario temelje Strossmayer, potrebno je da počnemo sa osnutkom Jugoslovenske Akamije Znanosti i Umjetnosti i sa osnutkom Univerziteta u Zagrebu. Strossmayer je udario temelje Akademiji 10. XII. 1860. god., kad je uputio hrvatskom banu pismo da polaže 50.000 forinti za osnivanj e jugoslovenskog naučnog društva. U tome pismu biskup kaže: »Tome kolu mogli bi se približiti i radini Bugari. Taj narod, jak do 5 milijuna, već iz toga zaslužuje svu našu pozornost, što je on njekada upravo na književnom polju prednjačio ne samo južnim nego i sjevernim Slovljenom; pa u novije takodjer doba pokazuje, danijeunjemuutrnuoduhSv. ĆirilaiMetoda, Kiementa, Ivana Eksarha i Velikoga cara Simeona.« 3 |