DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 49 <-- 49 --> PDF |
predispozicije za njihovo pravilno shvatanje šumarstva. Kako će onda šumarska propaganda uspevati u tim slojevima^ i kakvi će žalosni rezultati biti postignuti, kada vidimo da jedna ogromna većina inteligencije još nema pravilno shvatanje i ne vidi pravi značaj šumarstva u današnjoj društvenoj zajednici. Danas se nažalost šumarstvo i svi mnogobrojni problemi sa njim u vezi obično upoznavaju preko raznih afera i skandaloznih rubrika dnevne štampe. Tako dolazimo do toga apsurda, da s jedne strane imamo u javnosti napr. jednu milijunsku aferu sa šumama, a sa druge strane stupanje u život zakona o kozama. Javnost u svojoj neobaveštenosti dolazi u prirodnu situaciju da ovakvu pojavu prima sa jednom veselom ironijom života, jer oni rezonuju, da je vrlo komično, ako se donosi zakon, koji će sprečit, da koze ne brste lišće, dok se na drugoj strani vodi sudski proces, koji istražuje krivice za milijonske štete, kojima je država oštećena u šumama. U takvom momentu nije se našao niko, ko bi to objasnio i uzeo u zaštitu sve one principe modernog šumarstva. Javnost je ostala neobaveštena, da — i ako su na dnevnom redu milionske afere — ipak koze ostaju mnogo veći neprijatelj našim šumama. Na taj način može se napraviti jedno originalni!, upoređenje, kojim bi se neobavešteni upoznali sa suštinom celoga konkretnog slučaja. Za vreme Svetskoga Rata, kada su milijoni najboljih ljudi ginuli na frontovima, nikome nije padalo naprimer napamet, da ukine cepljenje dece protiv raznih zaraznih bolesti. A isto i tada se mogao naći neki duhoviti »genije«, koji bi mogao reći: »Zašto se mučite sa tim cepljenjem i spašavate tu decu? Zar ne vidite, da tamo na frontu izgiboše toliki ljudi ... ? Gotovo analogan je slučaj i ovaj sa šumarskim aferama i zakonima o kozama. U tome je pogledu naša propaganda ostala mrtva. Ovakovih primera ima mnogo i ako ih posmatramo samo kroz dnevnu štampu, dolazimo do saznanja, da bi se baš kroz tu dnevnu štampu morala pokrenuti živa i smišljena akcija na jednoj popularnoj propagandi našega šumarstva, U takvom pogledu interesantno je navesti i jedan primer uzet iz dnevne štampe. Jedan beogradski dnevni list (Politika od 22 sept. p. g.) doneo je jedan članak, u kome se pokušava da lansira nekakav nameštaj u seljačkom stilu, a koga izrađuju u Sloveniji primitivni majstori. Pisac istoga članka u pustoj neobaveštenosti, sasvim naivno preporučuje, da se takav nameštaj što više kupuje. Naročito ističe jeftinu cenu, t. j . 3200 dinara, koju smatra mnogo povoljnijom nego visoke cene fabričkog nameštaja. Međutim za izradu ovakvog seljačkog nameštaja, kod najpribližnije kalkulacije, dolazimo do činjenice, da je tu potrebno najmanje 5 puta više drveta, nego što se uzima kod fabričke izrade. Kako se za ovaj nameštaj uzima hfastovo i jelovo drvo, to mora biti jasna količina drveta, koja se mora poseći, da bi jedan takav majstor napravio nešto, što će se upotrebiti kao kućni nameštaj. Glomaznost takvih predmeta, njihova težina i najzad sumnjiva estetika još više isključuju onu praktičnu i racionalnu šansu, koja je potrebna za lansiranje i potrošnju u masi. Pa ipak moramo napomenuti, da je čest slučaj da ovakve ideje nalaze svoje pristalice, usprkos svemu gore navedenom. Mi šumari najbolje moramo znati, šta će biti, ako se počne za ovakve stvari šeći 5 puta i (više stabala, nego što je za iste potrebe uobičajeno. U ovakvim slučajevima mi nesmemo gledati samo onaj momenat, kojim se često želi podiči narodna privreda i potrošnja domaćih proizvoda. Ovde je glavni momenat rentabilnost i racionalnost, pa u tome pogledu moramo biti štedljiviji. Posle ovakvog slučaja može neko da dodje i da preporučuje izradu seoskih ognjišta, koja gutaju drvo i pretvaraju ga u — dim. A u svim tim slučajevima naša je dužnost da ukažemo na svu nemogućnost i nepraktičnost takvih ideja, jer time činimo akt jedne stvarne propagande i popularizacije šumarstva u današnjem životu. Tako shvaćena propaganda ima ogromno polje za rad u svima slojevima našega naroda i u tome pravcu i najmanji rezultat imaće velike vrednosti za savremeno šumarstvo. Posmatrajući dosadašnji rad na popularizaciji šumarstva i posmatrajući opšte prilike i okolnosti, pod kojim se danas nalazi naše šumarstvo, moramo osetiti, da u to 47 |