DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 46     <-- 46 -->        PDF

podacima Dr. Rethly-a 1912 god. iznosili su vodeni taloži, jer je go


dina bila kišna, čak 828 m/m na meteorološkoj stanici Flamunda i 805


m/m na meteor, stanici Kajtasovo. G. 1913 bili su godišnji taloži na Fla


mundi 705 m/m, u Kajtasovu 689 m/m. God. 1914 iznosili su na Flamundi


747 m/m, u Kajtasovu 714 m/m. Godine 1915 taloži su na Flamundi 862


m/m, u Kajtasovu 841 m/m (jako kišna godina). Godišnji vodeni taloži u


šumi su uvijek nešto manji, zato jer granje i lišće sprečava potpuno sabira


nje svih vodenih taloga.


I ako nam na oko izgleda godišnje dovoljno taloga za uzgoj šume,


to ipak vidimo, da je vlaga, koju pijesak dobiva i ima, slaba iz razloga


što je podjela vlage vrlo neravnomjerna i što je izdavanje vlage vrlo ve


liko zbog visoke temperature, zbog samoga pjeskovitoga tla, zbog tra


vnoga pokrova i zbog male zasićenosti zraka sa vodenim parama i prisi


ljavanja bilja na veću transpiraciju baš u ono vrijeme kad još vegetacija


traje. Ako gledamo podjelu taloga po pojedinim mjesecima, to vidimo,


da su oni po svima podacima dosta neravnomjerni, u proljeće i ljeti nešto


veći, u jesen nešto manji, a u toku zime najmanji.


Stanje vodenih taloga izgleda ovako:


Po Dr. R e t h 1 y -u u Kajtasovu 1912 godine 805 m/m, u 1913 g. 689 m/m.


U Banatskom Karlovcu 1924 god. 646 m/m. Po Rapaich u iznose go


dišnje oborine prosječno 633 m/m.


Podjela oborina po mjesecima izgleda ovako:


mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.


Kai,m2°g.6
661
11 3
336
66 5
556
66 6
664
44 112 52 80 70 86 52 96 40 ..1,19°™„.3
334
44 1
113
33 1
114
44 8
883
33 72 81 126 96 64 17 49 40 B´mT 3
330
00 5
559
99 2
224
44 9
994
44 63 97 74 31 73 62 24 15 P0 .... 3
333
33 3
331
11 4
447
77 5
552
22 68 80 79 62 48 67 51 42


Dok su vodeni taloži u proljeće i jesen dosta redoviti, dotle se oni u


ljetu javljaju u obliku naglih pljuskova, gdje zemljište ne može da primi


vodu onako, kako bi je primilo, da kiša polako pada i da je zrak ohlađen


i time postignuta kondenzacija vodenih para u zraku i spriječeno jako


isparivanje.


Relativna vlaga u procentima mjerena je u 7, 14 i u 21 sat. Prosječno


godišnja relativna vlaga u 1913 godini iznosila je u Kajtasovu 79%. Po


mjesecima je najveća bila u decembru, gdje je iznosila na Flamundi 91%,


u Kajtasovu 89%, a najmanja je u vremenu između aprila i septembra,


gdje je iznosila 74% i 72%. Vrijednosti su nešto veće od prosječnih vrijed


nosti od više godina iz razloga što je godina bila u ljetu kišna, jer relativna


vlaga inače u Vojvodini iznosi u mjesecu januaru 85—90%, u aprilu 64 do


69%. a u julu i augustu tek 61—65%.


Dok je relativna vlaga mjerena u 7 sati u jutro i u 21 sat na večer


skoro ista, dotle se ona mjerena po podne u 14 sati jako razlikuje od


prvih i mnogo je manja, jer je tada zrak najtopliji. Ljeti je vlaga u šumi


oko podne mnogo veća nego na otvorenome. U jutro je razlika mala. Ova


se razlika zapaža i kod manje zatvorenih šuma.


Srednji je pritisak vodene pare iznosio 1913 god. godišnje u Kajta


sovu 8.3 m/m. Najveći je bio u augustu, kad je iznosio 13.5 m/m, a naj


manji u mjesecu januaru, kad je iznosio samo 3.7 m/m.


Ako promatramo podatke isparivanja ili izdavanja vlage na otvore


nome (Tabela 6),gdje je biljni pokrov, i u šumi, to vidimo veliku razliku,


44