DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 46 <-- 46 --> PDF |
podacima Dr. Rethly-a 1912 god. iznosili su vodeni taloži, jer je go dina bila kišna, čak 828 m/m na meteorološkoj stanici Flamunda i 805 m/m na meteor, stanici Kajtasovo. G. 1913 bili su godišnji taloži na Fla mundi 705 m/m, u Kajtasovu 689 m/m. God. 1914 iznosili su na Flamundi 747 m/m, u Kajtasovu 714 m/m. Godine 1915 taloži su na Flamundi 862 m/m, u Kajtasovu 841 m/m (jako kišna godina). Godišnji vodeni taloži u šumi su uvijek nešto manji, zato jer granje i lišće sprečava potpuno sabira nje svih vodenih taloga. I ako nam na oko izgleda godišnje dovoljno taloga za uzgoj šume, to ipak vidimo, da je vlaga, koju pijesak dobiva i ima, slaba iz razloga što je podjela vlage vrlo neravnomjerna i što je izdavanje vlage vrlo ve liko zbog visoke temperature, zbog samoga pjeskovitoga tla, zbog tra vnoga pokrova i zbog male zasićenosti zraka sa vodenim parama i prisi ljavanja bilja na veću transpiraciju baš u ono vrijeme kad još vegetacija traje. Ako gledamo podjelu taloga po pojedinim mjesecima, to vidimo, da su oni po svima podacima dosta neravnomjerni, u proljeće i ljeti nešto veći, u jesen nešto manji, a u toku zime najmanji. Stanje vodenih taloga izgleda ovako: Po Dr. R e t h 1 y -u u Kajtasovu 1912 godine 805 m/m, u 1913 g. 689 m/m. U Banatskom Karlovcu 1924 god. 646 m/m. Po Rapaich u iznose go dišnje oborine prosječno 633 m/m. Podjela oborina po mjesecima izgleda ovako: mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Kai,m2°g.6 661 11 3 336 66 5 556 66 6 664 44 112 52 80 70 86 52 96 40 ..1,19°™„.3 334 44 1 113 33 1 114 44 8 883 33 72 81 126 96 64 17 49 40 B´mT 3 330 00 5 559 99 2 224 44 9 994 44 63 97 74 31 73 62 24 15 P0 .... 3 333 33 3 331 11 4 447 77 5 552 22 68 80 79 62 48 67 51 42 Dok su vodeni taloži u proljeće i jesen dosta redoviti, dotle se oni u ljetu javljaju u obliku naglih pljuskova, gdje zemljište ne može da primi vodu onako, kako bi je primilo, da kiša polako pada i da je zrak ohlađen i time postignuta kondenzacija vodenih para u zraku i spriječeno jako isparivanje. Relativna vlaga u procentima mjerena je u 7, 14 i u 21 sat. Prosječno godišnja relativna vlaga u 1913 godini iznosila je u Kajtasovu 79%. Po mjesecima je najveća bila u decembru, gdje je iznosila na Flamundi 91%, u Kajtasovu 89%, a najmanja je u vremenu između aprila i septembra, gdje je iznosila 74% i 72%. Vrijednosti su nešto veće od prosječnih vrijed nosti od više godina iz razloga što je godina bila u ljetu kišna, jer relativna vlaga inače u Vojvodini iznosi u mjesecu januaru 85—90%, u aprilu 64 do 69%. a u julu i augustu tek 61—65%. Dok je relativna vlaga mjerena u 7 sati u jutro i u 21 sat na večer skoro ista, dotle se ona mjerena po podne u 14 sati jako razlikuje od prvih i mnogo je manja, jer je tada zrak najtopliji. Ljeti je vlaga u šumi oko podne mnogo veća nego na otvorenome. U jutro je razlika mala. Ova se razlika zapaža i kod manje zatvorenih šuma. Srednji je pritisak vodene pare iznosio 1913 god. godišnje u Kajta sovu 8.3 m/m. Najveći je bio u augustu, kad je iznosio 13.5 m/m, a naj manji u mjesecu januaru, kad je iznosio samo 3.7 m/m. Ako promatramo podatke isparivanja ili izdavanja vlage na otvore nome (Tabela 6),gdje je biljni pokrov, i u šumi, to vidimo veliku razliku, 44 |