DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Kad neko zemljište ne sadrži više pjeskovitih čestica od 70—80%, onda je ono normalno i za uzrast biljke povoljno. Iz svega ovoga vidimo, da Deliblatski Pijesak nije toliko loš tip zemljišta izuzev pojedine krajnosti, gdje ima previše samoga pijeska, a drugih primjesa premalo ili gdje su mu fizikalna svojstva (radi krupnoće iii stvaranja neprobojne scementirane kore) vrlo loša. Klimatske prilike Deliblatskoga Pijeska. Deliblatski Pijesak ima zasebnu klimu. On spada u područje semiaridne zonalne istočne klime i predstavlja stepski odnosno stepsko-šumski reon, jer baš leži na prelazu između stepa i šuma. Opšta je karakteristika istočne klime, da je vrlo oprečna (ekstremna), neravnomjerna sa malo godišnjih oborina; ljeti vrlo velika vrućina i isparivanje, zima vrlo oštra i opora. Najpotpunije podatke za pojedine klimatske faktore sakupio je Dr. R e t h 1 y. Donosimo podatke iz 1913 god. (vidi tabelu 4), koji se donekle razlikuju od prosječnih (naročito kod temperature i oborina u ljetu). Ako oni i ne daju sasvijem prosječnu vrijednost od više godina, to nam daju opšti pogled i karakteristike klime Deliblatskog Pijeska. Mjerenja su vršena na Flamundi i Kajtasovu.*) Flamunda leži baš u sredini Deliblatskoga Pijeska, dok se Kajtasovo nalazi na jugo-istoku Pijeska. Radi boljega razumijevanja donosimo tabele mjerenja obadviju meteoroloških stanica, mjereno na otvorenom prostoru i u šumi. Kod prvoga pogleda pada u oči razlika u vrijednostima između dviju stanica, ma da su one vrlo blizu jedna druge. Udaljenost ne iznosi više od 16 km. Razlika je u visini tek 60 m. Nadmorska je visina Flamunde 160, Kajtasova 100 m. Podataka za pritisak zraka nema, no sudeći po ostalim podacima u Alföldu on je najveći u sredini zime (u decembru i januaru), a najmanji nastupom prvih proljetnih dana (u februaru, martu, aprilu,) pa se baš zbog tih razloga i javlja najčešće košava početkom proljeća. Temperatura je na Deliblatskom Pijesku vrlo različita i pokazuje velike opreke ili ekstreme već prema tome, kakove su uopće godišnje dobe. U ljeti su visoke temperature i velike suše bez oborina, u zimi velika studen i vrlo niske temperature. Temperatura je svakako veća na južnoj nego na sjevernoj ekspoziciji, veća na nižem mjestu nego na višemu, dok je minimum veći na višemu mjestu. Temperatura se jako mijenja prema vrsti zemljišta, prema pokrovu zemlje i izdavanju topline. Tako na čistom pijesku ona je najveća, na otvorenom prostoru mnogo veća nego na zatvorenom. Najveća temperatura prema W e s s e 1 y - u zna biti u ljetu do 42° C, najniža po zimi do — 25° C. Amplituda ili razlika između maximuma i minimuma kreće se između 21° C i 67° C. Srednja se godišnja temperatura kreće između 9.5° i 11.5° C. Srednja godišnja temperatura na otvorenome prostoru iznosila je u Flamundi 10.1" C, u šumi 9.6° C, srednja godišnja temperatura u Kajtasovu na otvorenom prostoru iznosila je 11° C, u šurni 10.8° C. Pokazuje se samo neznatna razlika između srednje godišnje vrijednosti na otvorenom prostoru i u šumi. Isto tako pokazuju neznatne *) Podatke naše Meteorološke Opservatorije u Beogradu za meteorološku stanicu u Kajtasovu nijesam mogao upotrijebiti, jer su kod svake godine manjkali podaci za 1, 2 ili 3 mjeseca, a uz to nijesu bili ni sređeni. 40 |