DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 4 <-- 4 --> PDF |
 to isto vrijedi i za Bugare u vezi sa nama. Nisu samo stanišne prilike zapada i Balkana različite, nego je, što naročito ističemo, i socijalna struktura sasvim različna. A razumljivo je onda, da će i šumsko gospodarstvo uopće, a naročito u mnogim detaljima, biti drugo kod nas, a drugo na Zapadu. Rješavajući pitanja šumskog gospodarstva osvjedočićemo se i mi i Bugari, da se u narodu, gdje su stočarski rajoni od velike važnosti sa narodno- gospodarskog gledišta, ne može šumsko gospodarstvo posmatrati samo i jedino sa gledišta proizvodnje drveta kao glavnoga proizvoda šume. U narodu, gdje ponekad život čovjeka upućuje, da i 80% potreba svojih namiruje izvan svoga individualnoga posjeda, a gdje nema razvijene industrije po uzoru država Zapada, ne može se šumsko gospodarstvo u mnogim svojim dijelovima ugledati u gospodarstvo srednje-evropskih i zapadno-evropskih država. Bugari i mi možemo jedni drugima biti mnogo od pomoći, da stvorimo tip šumskog gospodarstva, koji će odgovarati s jedne strane našim stanišnim uslovima, a s druge prilikama i potrebama narodnim. Naš je boravak u Bugarskoj prošao vanredno lijepo. Sa stručne strane bio je poučan i interesantan, sa gledišta dodira sa raznim narodnim slojevima nadasve srdačan, upravo veličanstven. Nadamo se, da će ovaj prvi jači naš susret otvoriti i vrata i srca jednih drugima tvrdo vjerujući, da će medjusobne posjete i u budućnosti biti srdačne i iskrene, a s time i jednima i drugima korisne. A naročito se nadamo, da će mladje generacije sada stvorene veze još više gajiti i pomagati. Imajući to pred očima odlučili smo, da se osvrnemo na prilike bratske Bugarske u vezi našega puta, specijalno na prilike u šumarstvu. Iskrena nam je želja, da drugovi, koji su bili u Bugarskoj, čitajući ove retke ponove koji lijepi trenutak — a drugojačijih nije ni bilo — a da oni, koji kane posjetiti Bugarsku, u ovim redcima nadu izvjesna obavještenja o toj bratskoj zemlji odnosno o njezinom šumskom gospodarstvu. Stojeći na gledištu da treba isticati sve ono što nas veže — držimo, da neće biti suvišno, ako prije svega iznesemo izvjesne činjenice, danas već istorijske, o našim vezama sa Bugarima i u toku XIX. stoljeća. Ovo je važno, jer su nam na našem putovanju bugarski intelektualci spominjali te veze. A ovo je važno i zbog toga, što smo bili svjedoci, kako su bugarski intelektualci iskreno osjećanje prema nama duboko prenijeli i medju najšire narodne slojeve — pa objašnjenje za to, barem u dobroj mjeri, nalazimo i u činjenicama iz XIX. stoljeća, koje ćemo navesti. Govoreći o bugarskim prilikama nećemo ići hronološkim redom, kako smo putovali. O tome je bilo riječi u Šumarskom Listu. Mi ćemo nastojati da iznesemo ono što mislimo da je od važnosti za dobivanje i ako letimične, a ono koliko toliko vjerne slike o prilikama bratske Bugarske, a napose o prilikama u šumarstvu. Razumljivo je, da pri tom ne možemo mimoići važnije podatke i o drugim prilikama specijalno o geografskim i o prilikama poljske privrede. Rad smo razdijelili u 6 poglavlja. U p r v o m govorimo o spomenutim istorijskim vezama iz XIX. stoljeća; u drugo m iznosimo važnije geografske podatke; u t r e ć e m dajemo sliku o fitoklimatskim rajonima imajući u vidu potrebe šumskoga gospodarstva; u četvrto m dajemo prikaz o šumarstvu; upeto m ćemo dati nekoliko napomena o poljskoj pri 2 |