DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 34     <-- 34 -->        PDF

113.68—115.20 m: glina smeđe-masne boje,


115.20—118.14 „ : glina ljubičasto-plave boje,


118.14—121.10 „ : žuti glineni pijesak,


121.10—150.60 „ : žuto-sivi pješčani kamen,


150.60—181.60 „ : isto sa brekčijama,


181.60—184.01 „ : siva glina,


184.01—185.48 „ : sivi fino presovani pješčani kamen,


185.48—200.26 „ : sivi pješčani kamen sa brekčijama.


Iz ovoga se vidi, da su sitniji koloidni dijelovi nošeni na niže i u obliku
mehaničkoga taloga taloženi.


Voda u uzgoju bilja ima presudnu ulogu. Ona je glavni nosilac života,
glavni faktor zemljištne dinamike; ona služi kao sredstvo za rastvor soli,
ona služi kao transportno i plastično sredstvo kod ishrane biljki i održanja
turgora. Vlažan je pijesak čvršći, jer mu je adhezija veća. Gdje ima
vode ili vlage, tu se i bilje dobro razvija. Potreba i prisustvo vode nigdje
se tako dobro ne uočuje kao baš na Deliblatskom Pijesku. Kad je vlažna
godina sa dosta oborina i trava, raste i drveće da ne može biti bolje. Dok
još u proljeću ima zimske vlage, drveće i trava lijepo napreduje, sve dok
se nastupom suše u ljetu to naj«dared ne prekine, jer nema za uzgoj bilja
potrebne vlage. Trava se osuši, a drveće životari. Osjetljivije vrste drveća
izgube lišće i osuše se. Količina vode, koju može pijesak upiti da bude zasićen,
iznosi prema Kerner u tek 17.5—27.5% težine, već prema finoći
zrnaca (čestica). Maksimalni vodeni kapacitet ili zasićenost iznosi po
Schiibler u kod krupnoga pijeska 16%, sitnoga pijeska 12%, kod pjeskovite
gline 45.7% i kod teže gline 47,7%.


Higroskopične vode kao i vode bubrenja čist pijesak i nema, pa zato
nema kod njega kod primanja i gubljenja vlage promjene volumena. Ako
pijesak ima više primjesa humusa i gline, to će imati i više higroskopične
vode. Po Kerner u je pijesak kod Pešte od veličine 0.12—0.25 mm.
imao 1.82—0.42% težine. Glina može iz zraka upiti vlage 24, vapnenac
175, a humus 60 puta više nego pijesak.


Pijesak upija oborinsku vodu zbog svoga jačega kapilariteta dosta
dobro i brzo je otprema na niže. Relativni vodeni kapacitet kod pojedinih
vrsta zemljišta iznosi u procentima:


kod dubine sloja: kod sitne zemlje: kod sitnog pijeska: kod krup. pijeska:


0—10 cm. 25.5 6.3 3.7
10—25 31.6 6.4 4.1
25—40 35.5 7.1 4. -
40—55 ,
55—70 ,
70—85 ,
85—100 ,
39.7
42.4
42.9
43.5
13.—
36.6
41.1
41.5
4.8
4.4
4.6
18.2


Kako pijesak brzo prima vodu, tako je brzo i ispušta. Uvijek bolje i
prije ispušta je onaj pijesak, koji ima veće kapilare i kome je relativni vodeni
kapacitet površinskoga sloja malen. Sporije ispušta vlagu onaj pijesak,
koji sadrži više gline i humusa. Od 100 dijelova vode po S c h ü b 1 e-
r u u roku od 4 sata kod temperature od 19° C ispusti čisti krupniji pije


32