DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1936 str. 30 <-- 30 --> PDF |
prenosio je preko zapreka toliko i takovog pijeska, koliko je njegovoj snazi odgovaralo. Sa strane je vjetar naprotiv odnosio pijesak i izvijao doline u smjeru vjetra nemajući na putu nikakve zapreke. Prema stvaranju nanosa ili duna može se Pijesak podijeliti na tri dijela i to: Prvi dio ili deflaciono područje — područje jedne skupine niskih mjesta i malih bregova, koje se prostire na istok od pravca, koji spaja Dubovac sa Grebencem. Ti su dijelovi najniži, jer je voda bliže površini, a ponekad izlazi i na samu površinu. Ovdje je ostao teži veći pijesak i pijesak, koji je bio potrebnom vlagom vezan. Dio zemljišta Pijeska, koji se nalazi između pravca Dubovac-Grebenac i Deliblato-Vršac, predstavlja srednji, najviši i najizrazitiji dio Pijeska. Ovaj je dio najdivlji. U njemu je pijesak najkasnije vezan. Ovdje se nalazi najviše mehaničkoga sedimenta, krečnih konkrecija, inkrustacija i pješčanih ploča, pješčanoga kamena i karboniziranoga žilja i drveća. Treći se dio nalazi sjevero-zapadno od drugoga. Brda tu prelaze na niže. Ovamo je donesen najsitniji i najplodniji dio pijeska. Dok su prva dva dosta i pod šumom, to treći dio sačinjava pašnjake, između kojih se tu i tamo nalaze manji dijelovi šume ili gajevi. Najfinije čestice pijeska kao les, koji već predstavlja dobro zemljište, odnio je pijesak povrh Grebenca prema sjeveru i k Alibunaru naprama sjevero-zapadu. To su danas privatna zemljišta. Sasvim je jasno, da je pijesak na dunama nešto sitniji i finiji nego li u izduvanim mjestima, jer je vjetar lakše čestice lakše dizao i nosio, a teže ostavljao. Lakše su čestice dospjele na sjevero-zapadne dijelove nanosa, gdje ih je vjetar mogao donijeti do vrha dune i onda skotrljati na protivnu stranu. Na jugoistočnom se dijelu Pijeska jasno vidi razlika u flori na nanosima i u izduvanim mjestima, dok se ta razlika već na sjeverozapadnome dijelu ne opaža, pa su doline isto tako dobre kao i nanosi brda. Zemljište Deliblatskoga Pijeska u glavnom predstavlja apsolutno šumsko dot. travničko zemljište, jer je trajno sposobno samo zai uzgoj šume i travnika. Ono je u glavnom pijesak, kako mu i ime kaže, sa malom primjesom gline i humusa. Po svome postanku zemljište je Pijeska primarni mehanički talog ili sedimenat, nastao erozijom. Obližnje vode donijele su ga u donji dio Banata i u jedan dio Srbije, jer pijesak zapravo počinje na banatskoj strani od Nove Palanke, a na srbijanskoj strani od Gradišta i Golubca. Pod utjecajem vjetra ovaj sediment je postao eolski nanos. Mnogi autori nazivaju pijesak prosto lesom. Pijesak kao zemljišni tip predstavlja agenetičko zemljište ili mlado genetičko zemljište, stadijum nerazvijenih ili slabo razvijenih procesa, jer se ili nikako ili tek u vrlo maloj količini raspada Cisti pijesak spada među nestrukturna zemljišta. Pijesak je sastavljen u glavnom od alumino-fero-silikata, od kvarca, karbonata, humusa i gline, koji prevlače čestice pijeska poput mulja. Od silikata prvo mjesto, zauzimaju Feldspati, od ovih ortoklas, plagioklas, zatim augit, amfiboli i dr. mehanički odlučeni sa stijena granita, sijenita, porfira, gnajsa, zatim sa diorita, andezita, bazalta, diabaza, melafira i dr. Čisti kvare je rezistentan i slabo se raspada, dok silikati već podleže bolje utjecaju raspadanja. U podacima nigdje ne nalazimo omjer mješavine kvarca i silikata, u prvom redu feldspata. 28 |